Kosovo i Metohija je Carstvo nebesko na zemlji. To su temelji naše crkve i ne može se dalje bez Kosova, ali ni bez Jadovna, kao ni bez Jasenovca jer su u crkvu ugrađeni mučenici njihovi, rekao vladika Ilarion u Trebinju na večeri posvećenoj blaženopočivšem episkopu Atanasiju.
Episkop Ilarion je istakao da je Kosovo i Metohija zemlja živih, odnosno narod sa kojim su blaženopočevši vladika Atanasije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i ostali oci Srpske pravoslavne crkve tamo svakodnevno razgovarali i poznavali ga, kao i kosovsko-metohijske svetinje.
Vladika je podsjetio da se episkop Atanasije borio za Kosovo i Metohiju gradeći živu crkvu, koja nije od ovoga svijeta i da tu njegovu zaostavštinu srpski narod treba da nastavi da gradi.
– O Kosovu mora da nastavi da se peva, jer bez Kosova nema napred. Kada dođete u Dečane i celivate svetog kralja, vi znate da je Kosovo naše i za to Kosovo treba da nastavimo da se borimo, što su radili vladika Atanasije i mitropolit Amfilohije i ostali oci naše crkve – rekao je vladika Ilarion na sesiji pod nazivom “Zagrljaj svjetova”.
Episkop je naglasio da takvu poruku treba prenositi, a ne poruku bezizlaza, koliko god da je teško tamo, jer Kosovo nije samo pitanje politike.
Vladika Ilarion je dodao da su na Kosovu i Metohiji osjećali tu očinsku i pastirsku zaštitu vladike Atanasija, koji je dolazio na kosovska zgarišta da pomaže narodu i da služi.
On se prisjetio kako je sa vladikom Atanasijem služio liturgiju u spaljenom manastiru Devič, bez prozora, nakon pogroma na Kosovu i Metohiju.
– To je bilo čudesno iskustvo koje mi je promenilo život jer je vladika Atanasije nosio nešto sa sobom što je `zagrljaj svetova`. Ako je neko bio episkop crkve Božije, to je bio naš vladika Tasa, kako smo ga svi zvali – rekao je vladika Ilarion.
Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, koji je bio učenik vladike Atanasija, zahvalio je svima koji su prisustovali trodnevnom sjećanju na vladiku, za koga je rekao da je čovjek koji je u ljudske živote donosio radost, svjetlost i Boga.
– Tek sad spoznajemo koliko je taj čovjek imao široko srce za sve nas i kroz njega bolje razumijemo Boga, ljubav, svetitelje i zemlju živih – rekao je vladika Dimitrije i dodao da se radi na uspostavljanju zadužbine vladike Atanasija u koju treba da se uključi što više ljudi jer je on bio vaseljenski episkop i učitelj.
Mati Haritina iz Pećke patrijaršije istakla je da se srpski narod i monasi na Kosovu i Metohiji ne boje ničega, posebno nakon što su preživjeli pogrom 2004. godine, kada su odbili evakuaciju sa Kosova i Metohije.
Ona je rekla da im je pomoć i podrška vladike Atanasija, kao i mitropolita Amfilohija i ostalih mnogo značila da ostanu duhovno jaki, izdrže i opstanu, kao i njihova materijalna pomoć.
Mati Haritina se prisjetila da joj je vladika Atanasije dao svoju posljednju penziju da ponese u Pećku patrijaršiju, kao i svoje neraspakovane poklone koje je godinama dobijao, a prisjetila se i kako je svojim rukama čistio zapaljenu crkvu Bogorodice LJeviške nakon pogroma na Kosovu i Metohiji.
Ona je dodala da su vladika Atanasije i mitropolit Amfilohije neumorno radili na Kosovu i Metohiji i pomagali narodu, i naglasila da se nada da će srpski narod sačuvati Kosovo i Metohiju da bi sačuvao Srbiju.
Teolog Lazar Supić poručio je da srpski narod treba što češće da ide na Kosovo i Metohiju.
– Moramo da ga obilazimo često, što je radio i vladika Atanasije, i da držimo taj njegov zavjet, da se tamo se obnavljamo i da ne dozvolimo da politika ima jedino pravo odlučivanja o Kosovu – rekao je Supić i dodao da srpski narod treba da se glasnije i organizovanije posveti Kosovu i da što više odlazi tamo na Vidovdan.
On je dodao da je vladika Atanasije bio bogoslov, učitelj, savremeni apostol, kao i jedan od najvećih zadužbinara i podvižnika i vladika koji je srpskom narodu “otvorio nebesa”, približio crkvu kao očinski dom i najglasnije budio uspavani narod i da je zato svima bilo čast biti njegov savremenik.
Trećom sesijom nazvanom po zborniku radova vladike Atanasija, završeno je trodnevno sjećanje na vladiku, povodom druge godine od njegovog upokojenja u Trebinju 4. marta 2021. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu