A jezik? On je “živ”, stalno se mijenja i samim tim je podložan uticaju raznih društvenih pojava, pa se tako dešava da neke riječi potpuno iščeznu iz upotrebe ili budu zamijenjene drugim.
Kako smo već pomenuli da je ovaj prostor prava riznica različitih kultura, mjesto vječnih susreta istoka i zapada, sjevera i juga, tako se u srpskom jeziku koriste i mnoge riječi koje mu ne pripadaju, ali za koje ne može uvijek da se nađe domaći pojam. Međutim, neke naše stare reči vremenom su i zamijenjene. Ostale su negdje u prošlosti i, kada biste ih danas čuli, vjerovatno ne biste imali pojma šta bi mogle da znače.
Mnogi će reći da “pegla” ne zvuči baš njemački, međutim, vodi porijeklo iz germanske riječi “bugeleisen”. Kako navodi Instagram stranica Poreklo riječi, istisnula je domaće “glačalo” (od prideva “gladak”, nastao, opet, iz njemačkog “glatt”). I “šanac” je germanizam, koji se daleko češće čuje od naše riječi “opkop” ili staroslovenske “zabralo” (od glagola “braniti”).
Rijetko čujete i da neko za “čekić” (turskog porekla) kaže “mlat” ili “bat”, zar ne? U staroj slovenskoj terminologiji koristio se “trebnik”, ali ne biste mogli ni da naslutite da je to, zapravo, “oltar” (latinski naziv).
Tek ne biste znali šta je “skovrada” (koja se javlja još u spisima Svetog Save), ili “prosulja”, jer tu posudu svi zovemo “tiganj” (od grčke riječi “tigáni”), mada se ponegdje kaže i “tava”, prenosi Blic žena.
Turski “esker” potisnuo je slovenski “gvozd”, “čelik” je u zaborav odnio našu riječ “nado”, a grčka “trpezarija” češće se koristi nego domaća “blagovaonica”. Turcizam persijskog porijekla “minđuše” u široj je upotrebi nego “naušnice”, dok je “perika”, riječ nepoznatih korijena, koja se u istom obliku koristi i u nemačkom i francuskom jeziku, istisnula domaću – “vlasulja”.
I praslovenska, starosrpska reč “skorup” danas je gotovo zaboravljena, pošto se mnogo češće koristi “kajmak”, turski naziv za ovaj mliječni proizvod.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.