Magazin

Vjernici SPC u nedjelju proslavljaju Miholjdan: Ovi običaji prate veliki praznik, a jedna stvar je STROGO ZABRANJENA

Srpska pravoslavna crkva 12. oktobra slavi Miholjdan, praznik u čast Prepodobnog Kirijaka Otšelnika, svetitelja i mučenika koji je ostavio dubok trag u hrišćanskoj tradiciji.

Parastos u hramu Hrista spasitelja za stradale u Oluji
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U narodu se smatra da se ovim danom završava miholjsko ljeto i da nastupa prava jesen, a iako u crkvenom kalendaru nije upisan crvenim slovom, vjeruje se da se nekih običaja ipak treba pridržavati.

Ove godine miholjsko ljeto je malo drugačije od prethodnih. Iako bi trebalo da se odlikuje toplim i sunčanim danima, doživeli smo da je u oktobru u mnogim mjestima u Srbiji – pao snijeg. U svakom slučaju, u narodu se vjeruje da Miholjdan donosi jesen u pravom smislu riječi, mada ona kalendarska uveliko traje. Praznik je posvećen čudotvorcu poreklom iz Grčke, svetitelju i mučeniku koji je doživio duboku starost.

Sveti Pustinjak

Kirijak Otšelnik rođen je 448. godine u Korintu, na Peloponezu, tokom vladavine vizantijskog cara Teodosija Mlađeg. Potiče iz ugledne svešteničke porodice. Njegov otac zvao se Jovan, a majka Evdokija. Od rane mladosti zainteresovan za Sveto pismo, bio je postavljen za čteca (čitač, prvi stepen sveštenstva) saborne crkve u rodnom gradu.

U 18. godini odlazi u Jerusalim kod Svetog Jevtimija, koji je u njemu prozreo velikog duhovnika. Tamo se ubrzo i zamonašio.

Predanje kaže da je Kirijak bio krupan i snažan. Takav je ostao do duboke starosti, i pored strogog posta i bdenja. U pustinji se često hranio samo sirovim zeljem. Ime “Otšelnik” upravo označava pustinjaka, jer se, po sopstvenoj želji, sklonio od svijeta i živio kao asketa.

Držao se strogih monaških pravila, uključujući i obavezu jednog dnevnog obroka, obavezno po zalasku sunca. Govorio je da ga, otkako je monah, “sunce nikad nije vidjelo da jede, niti da se gnevi na koga”. Upokojio se u 109. godini, u manastiru Svetog Haritona, u Sukijskoj lavri u Jerusalimu, gdje je i sahranjen.

Iscelitelj bolesnih i utešitelj tužnih

Prepodobni Kirijak Otšelnik istakao se borbom protiv jeresi, a pored duhovne uloge bio je poznat i kao “iscjelitelj bolesnih i utješitelj tužnih”. No, držeći se svojih pravila i vjere, nije želio da mu se pripisuju zasluge za dobra djela. Iako je svetitelj, nema zvaničnu titulu zaštitnika i ne vezuje se za određenu grupu.

U njegovom žitiju se kaže: “Činio je čudesa, jer beše veliki ugodnik Božji. Pročuo se kao veliki podvižnik nadaleko, te mnogi dolaziše k njemu u pustinju, jedni radi blagoslova, drugi radi iscjeljenja, a treći da razgovaraju s njim i dobiju kakav koristan savjet za dušu. Nije želio slavu, te se povuče u još dublju samoću u pustinju, ali i tu ga ljudi pronađoše, donoseći svoje bolesne radi isceljenja, jer sveti Kirijak molitvom iscijeli mnoge i iz mnogih istera demone.”

Pravoslavna crkva proslavlja Svetog Kirijaka Otšelnika 12. oktobra (29. septembra po julijanskom kalendaru). Kod Srba, ovaj praznik poznat je kao Miholjdan. Narod ga zove i Sveti Miholj, najvjerovatnije zato što 29. septembra Katolička crkva obilježava dan Svetog arhanđela Mihaila (Mihovila, Majkla, Mihalja).

Ovu tezu potkrepljuje i činjenica da je praznovanje Miholjdana posebno rasprostranjeno u srpskim krajevima koji su bili pod Austrougarskom, i da je najprije prihvaćeno od strane Karlovačke mitropolije, a zatim i u ostalim eparhijama Srpske pravoslavne crkve.

Običaji za Miholjdan

Vjerovanja vezana za Miholjdan uglavnom sugerišu na početak prave jeseni. Ako su miševi i drugi glodari zakasnili sa pripremama za zimu, smatra se da su osuđeni na propast. U pojedinim krajevima običaj je da se mladencima koji su stupili u brak poslije miholjskih zadušnica na ovaj praznik nose pokloni.

U nekim naseljima, na salašima su priređivane svečanosti radi priploda stoke, posebno ovaca, takozvane “ovnovske svadbe”. Ovnovi koji su prethodnih nedjelja bili odvojeni od ovaca puštaju se među njih, okićeni cvijećem, a domaćini priređuju svečani ručak, prenosi Žena Blic.

Iako u crkvenom kalendaru nije ubilježen crvenim slovom, na Miholjdan ne treba obavljati kućne poslove poput čišćenja i spremanja, ali se zato radovi na otvorenom, ako ih ima, ne smeju odlagati zbog dolazeće zime i hladnih dana. Takođe, vjeruje se da osobe rođene na ovaj dan posjeduju posebne talente i da mogu da očekuju sreću i blagostanje u životu.