Postoji i narodna priča koja otkriva kako je nastala ova lijepa tradicija, a recept koji vam predstavljamo preuzet je iz “Praktičnog velikog kuvara” Sofije Mirković Maksimović, izdatog davne 1923. godine u Sremskim Karlovcima.
Sveti Sava, jedan od najvećih svetitelja Srpske pravoslavne crkve, upokojio se 27. januara (14. januara po julijanskom kalendaru) 1235. godine. U čast prvog arhiepiskopa Srpske pravoslavne crkve, na ovaj dan, koji je u crkvenom kalendaru obojen crvenim slovom, održavaju se priredbe u školama, a prave se i svetosavske perece. Narodno predanje otkriva i kako je ta tradicija počela.
“Nekada su se ljudi jako mučili da bi dobili brašno od žita. Narodna priča kaže da je sve to gledao Sveti Sava, pa se sažalio i odlučio da smisli neku bolju i lakšu spravu. Problem je bio sipanje žita u vodenični kamen, te što svetitelj nikako nije mogao da napravi čeketalo i koš. Jednog dana dođe đavo Svetom Savi u vodenicu da vidi šta je napravio. Vidjevši kako je nezgodno što se žito iz vreća sipa rukama u rupu od kamena, pokazao je Svetom Savi kako će napraviti koš i čeketalo, pod pogodbom da mu se za to ustupi jedan dan u godini da bude njegov u vodenici”.
“Sveti Sava je pristao i odredio da Badnji dan pripadne đavolu. Na taj dan rijetko koji vodeničar čuva vodenicu, a niko neće ni da melje žito. Sveti Sava je znao zašto je đavolu odredio baš taj dan: o Božiću se smrznu rijeke, pa se ne može ni mljeti, te tako đavo nikad ne može uzeti ujam. U znak zahvalnosti što im je olakšao mljevenje žita, te spasio vodenicu od đavola, u narodu je ponikao običaj da se na Savindan mijesi pecivo od bijelog pšeničnog brašna koje se nosi u crkvu i tamo dijeli djeci. U Banatu, ali i drugim dijelovima Srbije, od peciva se najčešće prave perece”.
Mama Buba, jedna od najpopularnijih gastro influenserki na ovim prostorima, na svom YouTube kanalu otkrila je kako pravi kuvane pekarske perece po receptu iz “Praktičnog velikog kuvara” Sofije Mirković, rođene Maksimović, izdatog 1923. godine u Sremskim Karlovcima. Pravile smo ih kuvane u slanoj vodi, kako i piše u kuvaru. Bile su hrskave spolja, a lijepe, meke iznutra i kuvane u vodi sa sodom bikarbonom i dobile meke, žvakave bavarske perece. Na obje varijante smo stavile slani preliv odgore – objašnjava Mama Buba u opisu snimka, prenosi Blic žena.
Mama Bubine svetosavske perece
Sastojci:
Za tijesto:
550 g brašna
20 g kvasca (2 kašičice suvog kvasca)
350 ml vode
2 ravne kašičice soli
Za slani preliv
1 kašika soli (15 g)
90 ml vode
3 u vrh kašike brašna (50 g)
Priprema:
Kvasac potopiti u mlakoj vodi i ostaviti desetak minuta da se raskiseli. U kvasac usuti brašno, posoliti i sa mlakom vodom zamijesiti dosta tvrdo tijesto. Staviti ga da kisne, a potom premijesiti.
Podijeliti testo na 10 dijelova oko 90 g težine, pa svaki razvaljati u tanke valjke i praviti perece. Ostaviti da kisnu bar petnaestak minuta.
U veću šerpu staviti 2-3 l vode. Kada provri, dodati ili 2 kašike soli ili 4 kašike (1 kesica) sode bikarbone. Staviti nekoliko pereca u vodu, da se međusobno ne dodiruju. Kuvati 30 do 60 sekundi sa svake strane. Izvaditi ih velikom rešetkastom kašikom na dasku da se ocijede. Poslije ih ređati u tepsiju sa pek papirom ili tepsiju koja je samo brašnom posuta.
Peći na 200 stepeni sa ventilatorom oko 20 minuta. Izvaditi, poprskati slanim prelivom i vratiti još 3 do 5 minuta u rernu, da se lijepo zarumene, a preliv osuši.
Slani preliv se pravi na sljedeći način: “Uzmi kašiku soli, uspi malo vode i metni da se prokuva, skloni sa vatre i metni da se ohladi. Kad je voda hladna, uzmi malo brašna u drugi sud, sipaj te slane vode toliko u brašno da dobiješ tijesto kao za palačinke. Tom se masom perece prskaju kad se pečene i meću se da se ta masa malo prosuši”.
U osnovi, smjesa treba da je osjetno gušća od testa za palačinke, ali da i dalje curi sa kašike.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.