Magazin

Ako vam propadne prvo rasad, ovo morate znati: 7 glavnih savjeta za RASAĐIVANJE PARADAJZA, paprike i patlidžana

Maj je mjesec sadnje rasada povrća u bašti.

paradajz
FOTO: FREEPIK

Sadnja rasada na stalno mjesto kod mladih biljaka izaziva jak stres i treba sve učiniti kako bi taj stres bio što manji. Mlade biljke treba da budu dobro razvijene, zdrave, dobro razvijenog korena. Uslovi u periodu sadnje trebaju biti što povoljniji kako bi prijem mladih biljaka bio što bolji.

Nakon sadnje na otvorenom, povećava se transpiracija mlade biljke, a gubitak korijenovog sistema može biti i do 85%. Zbog toga je veoma važno da su biljke dobro razvijene, a uslovi odgovarajući.

Savjeti za rasađivanje

Biljke koje sadimo ne treba da budu ni premlade ni prestare.

Star rasad bolje se ukorjenjava, ali sporo napreduje, gubi rodni potencijal. Suviše mlad rasad teže se ukorenjuje, skloniji je pojavi ožegotina i propadanju.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Optimalno razvijen rasad polako se prilagođava stalnom mjestu i uslovima spoljne sredine. Proces kaljenja treba da je obavljen prije sadnje.

Rasad različitih vrsta povrća ima različite zahteve u pogledu temperature zemljišta i vazduha.

Paradajz je vrsta koja se prva sadi, jer je za rasad paradajza dovoljna temperatura zemljišta od 8 do 10°C. Za papriku i patlidžan zemljište treba da su ugrije, a sadnja se obavlja kada je temperatura zemljišta 15°C, prenosi Agroklub.

Pročitajte još

 Nekoliko sati prije sadnje potrebno je zaliti saksije i kontejnere sa rasadom kako bi se korijen sa zemljom izvadio neoštećen.

Sadnju ne obavljati po suvom i sunčanom danu. Najbolje je sadnju na malim parcelama obaviti kada je oblačno ili pred kišu. Ukoliko je dan suv i osunčan, sadnju obavite pred veče. Sadnju po vjetrovitom vremenu treba izbegavati jer vjetar povećava transpiraciju i stres koji mlade biljke doživljavaju.

FOTO:  NONAME_13/PIXABAY
FOTO: NONAME_13/PIXABAY

U maju je još uvijek moguća pojava mraza i posađen rasad treba zaštititi.

Kao zaštitu možemo koristiti agrotekstil, plastične flaše, papirne fišeke, namenska zvona za zaštitu biljaka.

Rasad paradajza sadi se dublje.

Razlog tome je što paradajz razvija korenje na delu stabla koji zatrpamo zemljom. Na ovaj način dobijamo biljku sa jakim korenovim sistemom.

Ukoliko biljka na posađenom mjestu propadne, posadite novu, ali pazite da bar 10cm udaljite novu jamu za rasad.

To je važno kako biste izbjegli patogene mikroorganizme ili štetočine koji su doveli do propadanja prethodne biljke.

Kako bismo sprečili propadanje rasada celera i kupusnjača, možemo biljke nakon sadnje zaliti rastvorom divizime.

Prvu prihranu posađenih biljaka obavite dvije nedjelje nakon sadnje.

Do tad će već biti razvijeno novo korijenje koje će biti spremno da usvoji hraniva.