Zalivate svaki dan, list je zelen i bujan, ali plod ostaje vodnjikav i bez prepoznatljivog mirisa. Najveći problem ovdje nije tropska vrućina. Glavni krivac je azot.
Zašto vam je paradajz bujan u lišću, a mršav u plodu?
Kada list raste kao lud, a plodovi kasne i ostaju sitni, biljka dobija previše azota. To se obično dešava kada preterate sa univerzalnim đubrivom iz kese ili sa svježim stajnjakom u proljeće. Azot forsira isključivo zelenilo.
Za mesnat i sladak plod paradajzu su prijeko potrebni kalijum i fosfor. Tu prestaje priča o vodi i počinje priča o pravoj hrani u zemlji.
Sipajte ovo oko korijena za nikad mesnatije plodove
Drveni pepeo iz roštilja ili kamina sadrži kalijum koji plod puni šećerom, čini ga čvrstim i punim soka. Nemojte ga bacati po listu, jer ide isključivo u zemlju oko stabla.
Recept: Pomiješajte jednu punu šaku suvog drvenog pepela u 10 litara vode. Ostavite da odstoji preko noći, a sledeći dan sipajte oko pola litra tog rastvora oko svakog korijena. Ponovite postupak jednom u deset dana. Za dvije nedjelje plodovi postaju osjetno tvrđi i slađi.
Ako nemate pepeo, odlično radi i kora od banane. Isjecite je i zakopajte plitko uz korijen, jer ona polako otpušta kalijum tokom cijelog ljeta. Domaćice koje prave zimnicu ovo dobro znaju: paradajz za pasiranje mora biti mesnat, inače dobijete vodu i bacite pola kilograma ploda na četvrt tegle soka.
Kvasac kao spas kada biljka klone poslije berbe
Posle prve velike berbe biljka prirodno klone, pa sledeći plodovi često ostanu sitniji. Tada pomaže brzinski rastvor od svježeg kvasca.
Pola kockice (oko 20 grama) rastvorite u 10 litara mlake vode i ostavite da odstoji dva sata. Zalijte po pola litra ovog rastvora oko korijena. Kvasac ekspresno budi život u zemlji i pomaže korenu da brže vuče hranu. Ova prihrana paradajza radi se samo po toplom vremenu, jer na hladnoj zemlji nema nikakvog efekta, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.