Predstojeći tzv. midterm izbori se održavaju u utorak 3. novembra, i na njima se bira svih 435 poslanika uKongresu i 35 od 100 senatora u Senatu, 39 guvernera u 50 saveznih država, a glasa se i u gotovo svim državama za sastav zakonodavnih tijela na nivou saveznih država.
Ishod izbora će odrediti hoće li republikanci zadržati tijesnu većinu i kontrolu nad predstavničkim domovima, definisati budući odnos Kongresa i Senata s predsjednikom SAD-a, i značajno uticati na smjer američke politike u oblastima odbrane, investicija, regulative, oporezivanja i trgovine.
Napomena: Kongres broji 435 kongresmena. Republikanci trenutno imaju tijesnu većinu od 218 prema214, a da bi demokrate preuzele kontrolu nad ovim predstavničkim domom treba im još najmanje 6, što bi im omogućilo imenovanje predsjedavajućih odbora i određivanje zakonodavne agende. Mada analitičari procjenjuju da će ishod biti neizvjestan za samo 21 poslaničko mjesto, predviđa se da bi demokrate mogle osvojiti od 220 do 230 mjesta i preuzeti kontrolu Kongresa. Senat broji 100 senatora. Republikanci trenutno imaju tijesnu većinu od 53 prema 47, a da bi demokrate preuzele kontrolu nad ovim predstavničkim domom treba im još najmanje 4, s obzirom da u slučaju izjednačenog rezultata u Senatu potpredsjednik SAD-a može dati odlučujući glas. U zakonodavnim tijelima saveznih država širom SAD-a republikanci trenutno kontrolišu 55 odsto a demokrate 43,80 odsto mjesta.
Izlaznost birača na izborima na sredini mandata obično bude manja nego na predsjedničkim izborima, iznatno ispod nivoa prihvatljivog za ovako važne izbore. Tako je 2022. godine iznosila 52,20 odsto i bila manja nego na prethodnim dok se na ovim izborima očekuje izlaznost ispod 50 odsto birača.
Šta je Donald Tramp obećavao, a šta uradio
Kandidujući se za drugi predsjednički mandat Tramp je obećavao da će okončati stare ratove i da neće započinjati nove. U Strategiji nacionalne sigurnosti – NSS u decembru 2025. godine je pored ostalog naglašavana važnost zapadne hemisfere i Indopacifika, i da ne može svaka zemlja, regija, problem ili ciljma koliko bio vrijedan, biti u fokusu američke strategije, uz zaključak, kao i da su dani u kojima je Bliski istok dominirao američkom spoljnom politikom prošli.
Tramp i njegovi republikanci od početka drugog mandata na unutrašnjem planu pokušavaju politikom – učinimo Ameriku opet velikom, nametnuti novu viziju političkog i kulturnog pejzaža američke nacije, okrenuti novu administraciju prema oporavku posrnule američke ekonomije, uređenju podijeljenog američkog društva i rješavanju duboko ukorijenjenih institucionalnih nedostataka.
Na međunarodnom planu pokušavaju urediti zapadnu hemisferu, izdominirati sjevereno-američkim kontinentom i učvrstiti uticaj na Karibima i na Arktiku, pokušavaju disciplinovati evropske saveznike višim ulaganjima u sopstvenu odbranu i bezbjednost, i okrenuti se ka Indopacifku, pokušavaju odvojiti Kinu od Rusije, oslabiti širenje njenog multilateralnog uticaja među zemljama globalnog juga, i usporiti njenu ekonomsku ekspanziju. Tramp se tokom većeg dijela prve godine mandata uglavnom pridržavao ovog pristupa, ali je nešto kasnije ostao zaglavljen u novom ratu na Bliskom istoku, ovog puta s Iranom, što je razotkrilo ne samo ograničenja američke vojne moći već i jaz između njenih obaveza i resursa.
Ocjena analitičara je da Trampovi pokušaji niti daju očekivane rezultate, niti se američka ekonomija oporavlja, naprotiv, budžetski deficit i spoljnotrgovačka zaduženost rastu, niti američki građani osjećaju benefite njegovih politika, naprotiv, standard njihovog življenja je u opadanju.
Ustaljeno je mišljenje da američke birače spoljna politika mnogo ne zanima, da joj ne poklanjaju neku pažnju osim kada ona direktno utiče na svakodnevni život ili ukazuje na kompetentnosti predsjednika kao vrhovnog komandanta, kao i da su više okrenuti ka pitanjima unutrašnje stabilnosti, radnih mjesta i socijalne sigurnosti, i pitanjima koja direktno utiču na njihov kućni budžet – cijene goriva, namirnica i kućnih potrebština.
Nezadovoljstvo javnosti
Trampov ugled nesumnjivo trpi zbog nesposobnosti da riješi spoljno-političke izazove koje je mahom naslijedio, zbog odustajanja od obećanja da će izbjeći uvlačenje SAD-a u nove skupe neuspješne ratove,ali i usljed njegovih neuspješnih trgovinskih ratova čije posljedice građani već itekako osjećaju, zbog toga što kvari dugogodišnje odnose sa transatlantskim saveznicima, i zbog njegove neumjerenosti za ekonomskom dominacijom nad sjevernoameričkim kontinentom koja je ozbiljno narušila tradicionalnoskladne odnose s susjedima, Kanadom i Meksikom, ugrožavajući time izuzetno važno strateško sidroSAD-a.
Napomena: Sjeverna Amerika je moćan globalni akter koji se proteže od Arktika skoro do tropskogpojasa, s tri države i oko pola milijarde stanovnika, s integrisanom infrastrukturom, energetskim resursimai kapacitetima za povećanje proizvodnje nafte, plina i energije iz obnovljivih izvora, najsavremenijim tehnologijama, i s obilnim finansijskim kapitalom.
Ankete govore
Rezultati anketa pokazuju da je Trumpov rejting znatno niži od rejtinga B. Klintona 1994. godine, kada sudemokrate izgubile 54 mjesta u Predstavničkom domu i 8 mjesta u Senatu, ili od rejtinga B. Obame 2010.godine, kada su demokrate izgubile 63 mjesta u Predstavničkom domu i 7 mjesta u Senatu.
Nešto slično viđeno je 2006. godine, kada je nezadovoljstvo načinom vođenja rata u Iraku dovelo do teškog poraza republikanaca, ili kada je nezadovoljstvo načinom povlačenje iz Avganistana 2021. godine ozbiljno narušilo podršku demokratama.
Najnovija istraživanja agencija Reuters i Ipsos, govore da Trampov rejting podrške iznosi 32 odsto,agencije YouGov oko 37 odsto, ali istraživanje American Research Group provedena sredinom septembra,govore da Tramp uživa podršku od svega 29 odsto građana SAD-a, što je prvi put da mu je rejting paoispod 30 odsto.
Ankete govore da nije novina da se aktuelni predsjednici na američkim izborima na sredini mandata čestosuočavaju s gubicima, da je na posljednjih pet izbora došlo do promjene kontrole nad najmanje jednimpredstavničkim domom, da su stranke na vlasti od 1934. do 2018. godine gubile u prosjeku 28 mjesta uKongresu i 4 mjesta u Senatu, i da su samo četiri puta u posljednje 164 godine stranke predsjednika uspjele osvojiti dodatna mjesta u Kongresu.
Raspoloženje javnosti iz maja mjeseca pokazuje da oko dvije trećine građana smatra da se zemlja kreće upogrešnom smjeru, istraživanje iz jula da samo četvrtina građana smatra da ekonomija dobro funkcionišeuz sveprisutnu zabrinutost troškovima zdravstvene zaštite, hrane, stanovanja i goriva, a ankete izseptembra govore da američki ulazak u rat s Iranom većina vidi kao pogrešnu odluku. Prema anketama demokrate su motivisaniji za glasanje od republikanaca, a 79 odsto demokrata je izjavilo da su izuzetno motivisani za glasanje u poređenju na 69 odsto republikanaca, što bi se moglo odraziti na rezultate izbora ukoliko izlaznost birača bude manja kako i predviđaju.
Nacionalne ankete o namjerama birača poznatije kao generičko glasanje, koje su istorijski gledano ključni pokazatelj za rezultate izbora, daju prednosti demokratama od 6 do 14 procentnih poena, što nagovještava promjene. Izvor: Foreign Affairs
Jedan od vodećih američkih stručnjaka za izborne prognoze Čarli Kuk kaže – da su demokrate u dobroj poziciji da iskoriste nezadovoljstvo Trampom i ostvare dobitke u Kongresu, ne toliko zbog plavog talasademokrata, već zbog efekta crvene povratne struje republikanaca.
Prema anketama javnog mnjenja i pomenutih istorijskih iskustava, republikanci se nalaze u ranjivom položaju. Očekivati je promjenu većine u predstavničkim domovima američkog parlamenta koja ćedefinisati novi odnos sa predsjednikom SAD-a i svakako uticati na američku politiku i unutrašnju, ispoljnu do sljedećih predsjedničkih izbora 2028. godine.
MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.