MENTALNO SNAŽNI LJUDI OVO NE RADE Pet navika koje otkrivaju kako se nose sa životnim izazovima

To ne znači da su rođeni hrabriji od drugih, da ih ništa ne boli ili da nikada ne sumnjaju u sebe. Razlika je u načinu na koji razmišljaju, reaguju i suočavaju se sa onim što ne mogu da promijene, objašnjavaju eksperti za dušu.

Mentalno zdravlje, koje je jednako važno kao i fizičko, predstavlja osnovu kvalitetnog, ispunjenog i smislenog života. Prema definiciji, riječ je prije svega o sposobnosti da prepoznamo ono što osjećamo, prihvatimo činjenicu da ne možemo sve da kontrolišemo i nastavimo dalje čak i onda kada nemamo sve odgovore. Ako smo u tom segmentu stabilni, neće nas biti sramota ni da ponekad zaplačemo ili napravimo grešku, ali isto tako nećemo dozvoliti da nas sopstvene emocije, strahovi i loše iskustvo zauvijek zarobe.

U čemu se krije tajna psihički najsnažnijih osoba, zapitali su se autori sa platforme „Medium“ u okviru istraživanja navika koje nam otežavaju razvijanje psihološke otpornosti. Neke od njih toliko su uobičajene da ih često i ne primjećujemo, a ipak mogu da utiču na naše odnose, odluke i svakodnevni osjećaj zadovoljstva. Proučavajući ponašanje ispitanika, psiholozi su uočili pet stvari koje mentalno zdravi ljudi nikada ne rade.

Emocije ne treba da upravljaju svakom vašom odlukom

Svi imamo trenutke kada nas obuzmu ljutnja, strah, razočaranje ili tuga. Ponekad je dovoljan jedan neprijatan komentar da nam pokvari dan, poruka bez odgovora da probudi sumnju ili sitna svađa da izgovorimo riječi zbog kojih ćemo kasnije zažaliti. Mentalno snažni ljudi ne pokušavaju da se pretvore u osobe koje ništa ne osjećaju. Naprotiv, oni razumiju da su emocije važan dio ljudskog iskustva, ali se trude da naprave razliku između onoga što osjećaju i onoga što će na osnovu tog osjećanja uraditi.

Kada su ljuti, ne moraju odmah da uzvrate. Kada su uplašeni, ne odustaju automatski od onoga što im je važno. Kada su povrijeđeni, daju sebi vremena da razumiju situaciju prije nego što donesu konačan sud. To je vještina koja se razvija postepeno.

Nekada je dovoljno zastati nekoliko trenutaka, udahnuti duboko i zapitati se da li će nam ova reakcija zaista pomoći ili samo pokušavamo da se oslobodimo neprijatnog osjećanja. Nije svaka emocija poziv na akciju. Neophodno je, prije svega, da je prepoznamo, prihvatimo i sačekamo da prođe njen najintenzivniji talas.

Ne dozvolite strahu da vas zauvijek zadrži na istom mjestu

Strah od neuspjeha, odbijanja ili osude drugih može da bude toliko snažan da nas navede da odustanemo i prije nego što pokušamo. Odlažemo važnu odluku, ne prijavljujemo se za posao koji želimo, ćutimo kada bi trebalo da kažemo šta mislimo i ostajemo u poznatom okruženju samo zato što nam nepoznato djeluje zastrašujuće.

Mentalna snaga ne podrazumijeva odsustvo straha, već spremnost da se suočimo s njim. Ljudi koji razvijaju psihološku otpornost razumiju da ne mogu unaprijed da znaju ishod svakog pokušaja. Mogu da pogriješe, budu odbijeni ili shvate da nešto nije za njih. Ipak, ne posmatraju svaki neuspjeh kao dokaz da nisu dovoljno dobri. Umjesto da se pitaju šta će se dogoditi ako ne uspiju, razmišljaju i o drugoj mogućnosti – šta bi mogli da propuste ako nikada ne pokušaju?

To ne znači da treba bez razmišljanja ulaziti u rizike ili zanemarivati realne opasnosti, već da strah ne treba da bude jedini glas koji slušamo kada odlučujemo o sopstvenom životu. Jer i mali korak izvan zone komfora može da bude znak za početak velike promjene.

Nemojte da povređujete druge zato što je vama teško

Kada prolazimo kroz težak period, lako je da frustraciju prenesemo na one koji su nam najbliži. Povišenim tonom, grubim riječima, sarkastičnim opaskama ili ignorisanjem pokazujemo da smo nezadovoljni, iako osoba preko puta nas nije uzrok problema. Mentalno snažni ljudi nastoje da prepoznaju taj obrazac i preuzmu odgovornost za svoje ponašanje. Naravno, i njima se dešava da izgube strpljenje i mir. Ali kada shvate da su prešli granicu, mogu da priznaju grešku, izvine se i pokušaju da sljedeći put drugačije reaguju.

Jednako je važno i da naučimo da postavimo granice. Smirenost ne znači da treba da trpimo nepoštovanje, da prećutkujemo nepravdu ili da uvijek budemo oni koji prvi popuštaju. Naprotiv, emocionalna zrelost podrazumijeva da jasno kažemo šta nam smeta, a da pritom ne ponizimo drugu osobu. Dostojanstvo moramo sačuvati i kada smo povrijeđeni.

Jedan loš dan ne znači da je sve izgubljeno

Postoje periodi kada se čini da ništa ne ide kako treba. Nevolje se nižu jedna za drugom, planovi se izjalove, a ono što nam je ranije donosilo zadovoljstvo odjednom gubi svoju čar. U takvim trenucima lako je da jedan loš događaj počnemo da posmatramo kao dokaz da će svaki budući pokušaj propasti.

Mentalno otporni ljudi nastoje da ne poistovjećuju trenutno stanje sa cijelim životom. Ako su danas razočarani, to ne znači smak svijeta. Ako su pogriješili, to ne znači da su nesposobni. Ako prolaze kroz težak period, to ne znači da će zauvijek ostati zaglavljeni u njemu.

Oni ne poriču bol niti sebe prisiljavaju da po svaku cijenu budu pozitivni. Dopuštaju sebi da tuguju, potraže podršku i naprave pauzu ako je potrebna. Razlika je u tome što ne donose velike zaključke o svojoj budućnosti na osnovu neizvjesne sadašnjosti. Umjesto da pokušavamo da riješimo sve odjednom, možemo da se usredsredimo na ono što je danas moguće.

Važno je, međutim, razumjeti da dugotrajna tuga, beznađe i gubitak interesovanja za svakodnevni život nisu znak slabosti. Ako takva stanja potraju ili ozbiljno ometaju funkcionisanje, razgovor sa stručnjakom može biti važan korak ka oporavku.

Ne dozvolite slabostima da vas definišu

Jedna od najtežih stvari jeste prihvatanje činjenice da nismo savršeni. Svi imamo osobine koje bismo željeli da promijenimo, odluke koje bismo danas donijeli drugačije i trenutke kojih se ne sjećamo sa ponosom. Problem nastaje kada, umjesto da priznamo sebi da smo pogriješili, počnemo da vjerujemo da smo jednostavno neuspješni i da nikada nećemo biti dovoljno dobri.

Mentalno snažni ljudi priznaju kada nisu bili u pravu i prihvataju kritiku. Ne moraju uvijek da budu najpametniji u prostoriji niti svaku primjedbu doživljavaju kao napad na sopstvenu vrijednost. To im omogućava da iz grešaka izvuku pouku, umjesto da godinama ostaju zarobljeni u osjećaju krivice ili stida.

Mentalna snaga se gradi svakog dana

Niko ne reaguje zrelo u svakoj situaciji. Čak i ljudi koji su razvili veliku emocionalnu otpornost mogu da izgube strpljenje, donesu pogrešnu odluku ili ustuknu pred problemom. Važno je da takvi trenuci ne postanu jedini način na koji se odnosimo prema sebi i drugima.

Mentalna snaga nije osobina koju ili imamo ili nemamo. Ona se razvija kroz svakodnevne izbore: kada zastanemo prije nego što odgovorimo u ljutnji, kada se pokrenemo uprkos strahu, priznamo grešku ili sebi dozvolimo da budemo ranjivi bez osjećaja da smo zbog toga manje vrijedni. Ljudi smo i ne posjedujemo supermoći. Dovoljno je da naučimo kako da se vratimo sebi kada nas život izbaci iz ravnoteže, navodi ŽenaBlic.