Magazin

Naše bake su ga zvale orza i kuvale svake zime: Kremasto, gusto i preukusno jelo na kašiku koje osvaja već prvim zalogajem – bez trunke zaprške

Kada zima pokuca na vrata i donese prve minuse, rijetko šta može da ugrije dušu i tijelo kao pravi domaći obrok na kašiku.

Čorba
FOTO: GUNDULA VOGEL/PEXELS

Iako su naše bake širom Balkana imale svoje tajne kulinarske adute, jedno specifično jelo iz Dalmacije oduvijek se izdvajalo po svojoj jednostavnosti i nevjerovatno bogatom ukusu. Riječ je o čuvenoj “orzi”, gustoj i krepkoj čorbi od ječma, pasulja i suvog mesa, koja je decenijama unazad ušuškavala i hranila čitave porodice.

Iako je mnogi danas zovu jednostavno ječam sa pasuljem, stare domaćice su ovaj recept ljubomorno čuvale pod tradicionalnim imenom. Za ovaj savršen ručak nije vam potrebno mnogo kulinarskog iskustva, a Dalmacija je regija iz koje nam dolazi ova najljepša i najukusnija verzija u kojoj se pasulj savršeno stapa sa mirisom maslinovog ulja i dimljenog mesa.

Kako je orza dobila ime i zašto je zimski spas

Sam naziv ovog jela potiče od italijanske riječi “orzo”, što u prevodu bukvalno znači ječam. Snažan mletački uticaj na jadranskom primorju ostavio je dubok trag u jeziku i kuhinji, pa se tako ječam u Dalmaciji, ali i dijelovima Boke Kotorske, oduvek zvao orzo, dok su ga naše bake često u svakodnevnom govoru prekrstile i nazivale “orza”.

Ovo jelo je nastalo iz čiste potrebe u siromašnijim težačkim krajevima. Ječam i pasulj su namirnice koje su mogle bez problema da stoje u ostavi mjesecima, a kada bi bura zaledila obalu, domaćice bi ih spojile u jednom loncu uz komad suvog mesa iz konobe. Kombinacija ovih žitarica i mahunarki stvarala je kompletan i nevjerovatno zasitan obrok koji je radnicima i seljacima davao energiju za dan napornog rada na hladnoći.

Tajna savršenog ukusa leži u peštu

Za razliku od klasičnih kontinentalnih čorbi, autentična dalmatinska orza nikada ne koristi zapršku od brašna i ulja. Umjesto toga, gustinu i onaj prepoznatljiv, bogat šmek daje joj takozvani “pešt”. U pitanju je tradicionalni dodatak koji se pravi tako što se slanina, bijeli luk i svež peršun sitno sjeckaju i strpljivo gnječe nožem na dasci sve dok se ne pretvore u jedinstvenu, glatku pastu.

Kada se ta pasta ubaci u lonac pred kraj kuvanja, ona se potpuno istopi, poveže sve sastojke i jelo postaje kremasto bez trunke brašna. Uz to, komad suvih rebara ili kost od domaćeg pršuta zaduženi su za onaj duboki, dimljeni ukus kom rijetko ko može da odoli.

Sastojci:

200 g ječma (orze)

200 g pasulja (najbolje trešnjevca ili šarenog)

300 g suvog mesa (suva svinjska rebra, panceta ili kost od pršuta)

1 veća glavica crnog luka

2 šargarepe

1 kašika koncentrata paradajza

2 lista lovora

3 kašike maslinovog ulja

so i biber po ukusu

Za pešt: 50 g slanine, 3 čena bijelog luka i vezica svježeg peršuna

Priprema

Priprema ovog starinskog jela obavezno počinje veče ranije, jer ječam i pasulj moraju da se potope u hladnu vodu kako bi brže omekšali tokom kuvanja. Sutradan ih dobro procijedite, a suvo meso kratko prokuvajte u posebnoj šerpi kako biste izvukli višak soli i dima, pa tu prvu vodu prospite.

U velikom, dubokom loncu na maslinovom ulju kratko propržite sitno seckani crni luk i šargarepu sječenu na kolutiće. Dodajte ocijeđeni pasulj i ječam, stavite suvo meso i lovorov list, a zatim ubacite i kašiku paradajz paste. Sve nalijte vodom tako da tečnost bude barem 4 prsta iznad sastojaka. Kuvajte na tihoj vatri oko 1,5 do 2 sata, obavezno povremeno miješajući, jer ječam ima tendenciju da padne na dno i zalijepi se za lonac.

Dok se orza krčka, na dasci napravite pešt tako što ćete oštrim nožem sitno sjeckati i gnječiti slaninu, bijeli luk i peršun dok ne dobijete ujednačenu pastu. Ubacite pešt u lonac tačno 20 minuta pred kraj kuvanja, prenosi Blic žena.

Pročitajte još

Probajte čorbu, pa tek onda pažljivo dodajte so i biber, s obzirom na to da su meso i slanina već pustili svoju slanoću. Kada orza postane lijepo gusta i kremasta, sklonite je sa ringle, poklopite i ostavite da odmori barem 15 minuta prije posluživanja.