Jevgenij Prigožin je “mrtav čovjek koji hoda. Takođe je to i Vladimir Putin, piše u analizi poslednjih dešavanja u Rusiji Džejms Rizen, autor i dopisnik “Intersepta” iz Vašingtona.
U suludom nizu dešavanja tokom proteklog vikenda, šef plaćenika grupe Vagner pokrenuo je “puč” protiv Putinovog režima – za koji je tvrdio da je “marš za pravdu” – i sa svojim ljudima preuzeo kontrolu nad ključnim vojnim centrom u Rostovu na Donu da bi potom krenuo na sjever ka Moskvi.
Usput je naišao na slab do nikakav otpor od strane ruske vojske (vagnerovci su oborili jedan vojni avion i šest helikoptera ubivši 20 ruskih vojnika, prema “Gardijanu”).
Djelovalo je da će vagnerovci ući u prestonicu Rusije i preuzeti vlast.
– Ništa me neće zaustaviti – rekao je Prigožin obećavajući da će “ići do kraja”.
Akcija kratkog vijeka
Ali, njegova akcija nije dugo trajala. Dok su se vagnerovci u subotu približavali Moskvi, Prigožin se iznenada predomislio. Sklopio je sporazum sa ruskim predsjednikom koji je isposredovao njihov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko (koji Prigožina poznaje 20 godina) i objavio povlačenje.
Prigožin je pristao da napusti Rusiju i ode u svojevrsni egzil u Belorusiju, dok se Putin složio da odbaci krivičnu optužnicu za oružanu pobunu protiv šefa Vagnera i njegovih ljudi povezanih sa incidentom.
Neki borci Vagnera će vjerovatno biti integrisani u rusku vojsku – Putin ih je u ponedjeljak pozvao da potpišu ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane, ili da se vrate kući ili da odu u Bjelorusiju.
U međuvremenu je Prigožin stigao u Minsk u utorak, a Lukašenko je istog dana podigao borbenu gotovost vojske na najviši stepen.
Još nije sigurno šta sporazum od prošle subote zaista znači i da li predstavlja kraj krize ili kratkotrajni taktički zaokret u tekućem sukobu između Prigožina i Putina.
Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je u utorak da će odustati od slučaja protiv Vagnera i da je “slučaj oružane pobune zatvoren”.
“Putin je i za manje bacao svoje protivnike kod prozor”
Ali, kako piše Rizen jedno je jasno – Prigožin je u subotu izgubio živce.
Imao je zlatnu priliku da preuzme vlast u trenutku kad je Putin bio iznenađen i ranjiv.
Ruska vojska je imala mnoge svoje resurse u Ukrajini umjesto u Rusiji, a Vagnerove teško naoružane snage imale su u najmanju ruku potencijal da nadjačaju preostale ruske bezbjednosne službe koje čuvaju Moskvu, navodi Rizen.
Putin se u utorak zahvalio službama bezbjednosti, navodeći da su zaustavile građanski rat i da “narod i vojska nisu bili uz pobunjenike”.
Dok je Prigožin u subotu imao “zlatnu priliku”, sada bi vjerovatno trebao da se čuva prozora, stepenica, čaja i čak kišobrana, ukazuju mnogi stručnjaci odnoseći se na ranija iskustva sa navodnim okršajima ruskih vlasti sa svojim protivnicima.
Sva je prilika da će Putin ubiti svog rivala, piše Rizen dodajući da je ruski predsjednik i za manje bacao svoje protivnike kroz prozore.
Misliti da će Lukašenko, Putinova marioneta, zaštititi Prigožina u Bjelorusiji je ludost. Moskva ima dugu ruku, Putin je imao mnogo ubijenih protivnika na Zapadu, a Minsk bi praktično mogao da bude predgrađe Moskve, navodi Rizen.
Razotkrivena slabost Putinovog režima
Ali, kako je ukazao, “i Putin je mrtav čovjek koji hoda”. Pobuna je izložila pred svijetom njegov slab stisak nad vlasti i otkrila da je Putinov režim “prazna školjka” koja nema monopol nad nasiljem u Rusiji, kaže Rizen.
Iako je Putin isprva bijesno reagovao na pobunu, govoreći o izdaji i zabijanju noža u leđa ruskog naroda, nekoliko sati kasnije je pristao na sporazum.
Njegove akcije, kako piše Rizen, pokazale su i Rusima i svijetu da će Putin “trepnuti” kad se suoči sa moćnim protivnikom.
Možda će jedini način da Putin zadrži vlast biti da ubije Prigožina jednom kad se smjesti u Bjelorusiji, zaključio je Rizen.
Da se “ranjenog Putina treba čuvati” smatraju i urednici “Nešenel rivjuva”.
Proći će dugo vremena prije nego što saznamo pozadinu Prigožinove pobune – ako ikada, navodi list dodajući da je jedno od neodgovorenih pitanja zašto Prigožin nije “zauzdan” kad je dovodio u pitanje način na koji se vodi rat u Ukrajini i od odanog saveznika Putinu postao prijetnja.
“Čisto poniženje”
Neuspjeh Kremlja da zaustavi kolonu vagnerovaca prije nego što su došli do Rostova na Donu – jednog od najvećih ruskih gradova koji je “pao bez borbe” – samo je pojačan sklapanjem bjeloruskog sporazuma kojim je okončana pobuna.
Šteta koju je ova epizoda nanijela Putinovom javnom imidžu sposobnog moćnika, koji je vratio red u zemlju nakon haosa devedesetih, već je bila narušena naizgled beskrajnim ratom u Ukrajini a sada je mnogo veća, baš kao i “čisto poniženje”, navodi “Nešenel rivju”.
Kako će ruske elite da reaguju nakon pobune, može samo da se pretpostavlja. Neki malo ambiciozniji će, navodi list, sigurno morati da se podsjete da je Putin i dalje sposoban da brani svoje interese.
Treba ukazati i da Vagner nije jedina paravojna sila koja se pojavila u Rusiji posljednjih godina. Tu su i čečenski borci predvođeni Ramzanom Kadirovim koji su brzo proglasili svoju podršku Putinu. Čak i “Gasprom”, ruski naftni gigant, ima svoju miliciju.
U takvim okolnostima neće biti iznenađenje ako Putin preduzme mete da obezbijedi svoju poziciju na vrhu i dodatno stegne kaiš svoje kontrole nad zemljom kao cjelinom.
Nakon njegovog obraćanja u utorak komandant ruske Nacionalne garde je rekao da će oni dobiti teško naoružanje i tenkove.
Istovremeno, može se očekivati da će Putin da pojača ratne napore u Ukrajini, što bi se moglo pokazati komplikovanijim slučajem ako posljednja dešavanja u Rusiji pogode moral njenih vojnika na prvim linijama fronta.
Iz američke perspektive situacija je, ako ništa drugo, još opasnija nego što je bila prije nego što su tenkovi počeli da se kotrljaju ka Rostovu na Donu, zaključio je “Nešenel rivju”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu