Potpisnice “Otvorenog Balkana” još od 2019. godine su Republika Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, a inicijativa predviđa slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala radi jačanja regionalne saradnje i ekonomskog rasta.
Zvaničnici svjedoče da su tri zemlje međusobno ukinule veliki broj fitosanitarnih kontrola, da roba manje čeka na granicama, da je povećan obim spoljnotrgovinske razmjene, a najavljuje se da će od jula radnici iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije moći slobodno da se zapošljavaju na teritoriji bilo koje od ovih zemalja.
Olakšan protok robe
Za poslodavce iz Republike Srpske stvar je više nego jasna – “Otvoreni Balkan” olakšava protok robe zbog čega podržavaju priključivanje ovoj inicijativi.
– Svako olakšavanje protoka robe, usluga, ljudi i finansija je od koristi privredi, a to su do sada pokazali rezultati zemalja koje su već ušle u “Otvoreni Balkan”. To se, prije svega, odnosi na zadržavanje na granici i dodatna ispitivanja koja se vrše za određene vrste robe, naročito prehrambene. Svi ovi elementi ukazuju da treba ići u tom pravcu i olakšati privrednicima da usluge i robe dopreme na vreme i imaju što manje troškova. Ne miješajući politiku u ovo sve, gledajući isključivo iz ugla privrednika, mislim da ovakva inicijativa zavređuje pažnju i ako daje efekte u zemljama koje su već tu, nema razloga da ne daje i za BiH u cjelini – smatra predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić.
On ističe da bi svi privredni sektori imali koristi od ove inicijative, jer nema zadržavanja i gužvi, a posebno poljoprivredni, metalna i industrija građevinskog materijala.
– U biznisu su svaki sat, da ne kažem dan, mjesec, godina, veoma bitni. Dovoljno je pogledati kolonu kamiona u Gradišci. Ako znamo da i u Evropskoj uniji čekamo (na granici), a možemo se osloboditi toga sa Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, treba iskoristiti tu šansu i omogućiti privrednicima da rade jer uslovi privređivanja su sve teži, a konkurencija sve izraženija. Inicijativa “Otvorenog Balkana” je prilika da se pomogne privrednicima u ovim elementima – kaže Ćorić.
“Ukloniti postojeće barijere”
O je uvjeren da i “istinski privrednici u Federaciji BiH sigurno razmišljaju na ovaj način”.
– Kapital ne poznaje granice, on mora teći, samo mu se mora omogućiti da ide brže i lakše – napominje on.
Ipak, u Privrednoj komori FBiH imaju drugačije viđenje. Smatraju da već postoje značajni protokoli i paketi koji mogu doprinijeti ekonomskom povezivanju cijelog regiona, ali je problem što se ne poštuju. To je, navode, CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini, te Akcioni plan “Zajedničko regionalno tržište 2021-2024”, koji su lideri Zapadnog Balkana usvojili na samitu Berlinskog procesa.
Potpredsjednik Komore Mirsad Jašarspahić precizira da ovi sporazumi već tretiraju regionalni trgovinski prostor, slobodan protok roba, usluga, kapitala, ljudi, ukidanje prepreka, smanjenje troškova i vremena potrebnog da se roba kreće širom regiona, pa ipak oni se ne provode. Ako bismo poštovali već postojeće, govori Jašarspahić, bili bismo dobro uređen, jedinstven ekonomski prostor, sa istim tehničkim normativima i mogli bismo zajednički nastupati na trećem tržištu.
– Zašto se ne uklanjaju postojeće barijere u CEFTA, a govori nam se da nećemo imati barijera u “Otvorenom Balkanu”? Tražimo da se provedu do zadnjeg zareza sve mogućnosti CEFTA protokola, Zajedničkog regionalnog tržišta i onda da vidimo šta je sljedeće, treba li nešto da se pravi. A, ne provoditi i opstruisati postojeće, ništa je drugo nego politička aktivnost – kategorično poručuje Jašarspahić.
Mjerljivi efekti
Pristupanje BiH “Otvorenom Balkanu” u dobroj mjeri je politizovano, a s druge strane, niko ne analizira dobre ili loše efekte ulaska BiH u ovu inicijativu, ocjena je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
– Nedavno smo kod ministra (spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše) Košarca imali priliku da poslušamo ministra unutrašnje i spoljne trgovine Srbije Tomislava Momirovića, koji nam je izložio prednosti koje je “Otvoreni Balkan” donio Srbiji, Makedoniji i Albaniji. Mislim da sa tih aspekata i mi trebamo sagledavati svoju poziciju, vidjeti da li je to interesantno za nas i privredu. Ja svakako mislim da jeste, imajući u vidu da su benefiti mjerljivi – izjavio je predsjednik STK Zdravko Marinković.
Napominje da je najveći problem za domaće preduzetnike granica, te da se kod “Otvorenog Balkana” ubrzava protok robe na granicama i potpuno se ukidaju ili snižavaju pojedine takse koje privrednici plaćaju.
– Ta sloboda protoka roba, kapitala, ljudi, značajan je benefit. Kamion natovaren ajvarom u Skoplju maltene bez zaustavljanja dođe do Beograda, nema zadržavanja na granici, fitosanitarna kontrola je priznata, smanjeni su troškovi transporta, smanjene su takse. To je nešto o čemu trebamo pričati, približavati našim privrednicima i javnosti, da bi ljudi shvatili da li je to dobro ili nije – zaključuje Marinković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu