Magazin

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (91): Iscjeljenje sopstvenom voljom i mislima

Iscjeljenje nastaje iznutra i biva pokrenuto mislima (samosvješću ili naumom), biljnim melemima, amajlijama, lijekovima, simbolima, vjerom, ili pod uticajem čovjeka od velikog povjerenja.

FOTO: SANJEEV GUPTA/EPA

Ukoliko je riječ o čovjeku kao iscjelitelju, onda on, kako bi bio uspješan, mora da bude duhovno uzvišen i zrači pozitivnom energijom.

Dr Larisa Fotina, dr Georgij Sitin i Vadnim Zeland dali su veoma dobre recepte za misaono prevazilaženje problema, otklanjanje straha i stresa. Oni savjetuju, jednostavno, da ljudi sa svojom podsviješću ostvare prirodnu komunikaciju i da se bolesni ili na psihosomatskoj osnovi oboljeli ljudi iscjeljuju tako što će reći „zdrav sam”, „ritam mog srca je prirodan”, „krvni pritisak mi se stabilizuje”, „nemam problema”, „liječim se”, umjesto „bolujem”, „nije mi dobro”, „biće bolje”…

Georgij Nikolajevič Sitin poznat je po tome što iscjeljuje pacijente voljom i mislima. Osnovna metoda naučnika sa četiri doktorata (iz filozofije, medicine, psihologije i pedagogije) jeste „emocionalno-voljno samoubjeđivanje” oblikovano mislima. Njegova doktorska disertacija iz pedagogije zasnovana je na istraživanju sile volje. Svojim međunarodno poznatim i priznatim metodom usporio je biološki rast organizma i izazvao sopstveno samopodmlađivanje.

Akademik Sitin liječi i podmlađuje ljude specifičnim tekstom. Za razne bolesti napisao je tekstove koji smišljenim misaonim iskazima o krepkom zdravlju oboljelih organa omogućavaju samoiscjeljenje. Brojni su napisi o iscjeljujućim metodama Georgija Nikolajeviča Sitina. Tako je, na primjer, Vladimir Kirilov opisao te metode pod naslovom „Poklanjam vam zdravlje i mladost” (Я darю vam zdorovьe i molodostь), a Valentin Simonin pod naslovom „Izliječi se sam” (Isceli sebя sam).

Budući da je Sitin jedan od rijetkih ljekara koji je sebe izliječio, a sad liječi druge, Ruska akademija nauka istražila je njegovo biološko starenje. U aprilu 1944. godine, nakon što je deveti put teško ranjen i liječen u bolnici, otpušten je kao trajni invalid. Kad mu je bilo 57 godina konstatovano je da nema nikakvih zdravstvenih ograničenja. U 68. godini dobio je ćerku, a u 70. sina. U 75. godini organizam akademika Sitina pokazivao je odlike organizma mlađeg od 40 godina, a kada je imao 83 ustanovljeno je da više ne stari!?

Ruski naučnik o kome je riječ još nije penzioner, ima svoj centar u Moskvi i univerzitet u Briselu, sa ograncima u Moskvi, Njujorku i Tel Avivu. Svaki njegov napis liči na bajalicu, a svaki tekst o njemu na bajku, tek desetine hiljada ljudi hrle prema moskovskom centru za liječenje koji nosi njegovo ime. Procenat izlječenja najtežih bolesti iznosi više od 80 odsto.

Georgij N. Sitin objavio je više desetina knjiga, te je lako da se pronikne u njegova znanja i odredi gdje je granična nit između njegove fizike i metafizike, koje su i kod njega očevidno u zagrljaju.

Da biste se dobro osjećali, evo nekih savjeta.

– Krećite se: šetajte, šetajte i šetajte (trčanje može biti pogubno);

– Radite vježbe i gimnastiku, idite na masažu (ugađajte svom tijelu, ne dajte mu da “zarđa”):

– Naučite napamet omiljenu pjesmu i pjevajte je svakodnevno, više puta;

– Družite se s ljudima (ali nemojte zaboraviti porodicu i roditelje);

– Odbacite sve crne misli i pomisli (ružna djela nisu u saglasju s ovom pričom);

– Ne pretjerujte u piću i hrani (ne zadovoljavajte niži dio prirode);

– Obavezno ostavite alkohol i cigarete (za dobro raspoloženje dovoljni ste vi);

– Uvijek poželite sami sebi dobro jutro i laku noć, ako već nemate nekog;

– Budite u kontaktu s mladim ljudima, naročito s djecom, sjedite na pod i igrajte se;

– Ne miješajte se u tuđ život, jer se sve odvija po kosmičkim zakonima;

– Ćutite ako vas niko ništa ne pita; inače, ćutanje je ponekad najbolji odgovor;

– Pažljivo slušajte druge dok pričaju, jer su došli da vam kažu nešto vrlo važno;

– Pružajte ljudima više nego što očekuju, i to s radošću;

– Ne očekujte ništa zauzvrat, jer tada nećete ništa ni izgubiti;

– Ne trošite sve što imate, jer život donosi razna iskušenja;

– Ne brinite, jer se brigom ne rješavaju problemi – vi samo snosite posljedice nečega što ste propustili – i to je sada došlo na red da se ispravi;

– Kada shvatite da ste napravili grešku, ne oklijevajte da je što prije ispravite;

– Budite otvoreni za promjene, ali ne dozvolite da one poruše vaše osnovne vrijednosti;

– Materijalno bogatstvo neće riješiti vaše probleme; prije će vam ih donijeti;

– Ako zarađujete mnogo, pomozite drugima; to je najveća nagrada koju pruža bogatstvo;

– Smijte se (naročito sebi, ali nikada drugima jer griješite koliko i oni);

– Nasmiješite se kada podižete slušalicu; onaj ko vas zove prepoznaće to u vašem glasu;

– Živite časnim životom: kad ostarite, vratiće vam se, pa ćete uživati po drugi put;

– Podijelite sve što imate s drugima, jer tako se stiče čak i besmrtnost.

Sada vi možete reći da ne živite u takvom okruženju gdje biste mogli da se adekvatno ispoljite (harmonično i pozitivno ispoljavanje). Vjerujem vam, ali i vi morate vjerovati meni kao ja vama, da možda i ja, poput vas, poput većine, živim u sličnom okruženju, možda baš u istom.

Pa, šta nam je činiti?

Samo jedno! Brinite i pomažite drugima kao što brinete o sebi, jer je to najbolji način da zaboravite svoje probleme – pošto tada nećete imati vremena da na njih mislite i da ih produbljujete. Jer ti drugi ljudi su vaše ogledalo, nasušna potreba i jedini način da kroz susretanje i odnos s njima osvijestite mračnu stranu svoje ličnosti. Kada pomažete, vi tada služite. Znate, služenje je uzvišen čin. Služiti moć, ili služiti je moć – i to baš ne može svako, jer je to najveća moguća nagrada na Zemlji. To zaslužuju samo odabrani – koji, pomažući, ugrađuju sebe u druge i postaju besmrtni; koji svojim primjerom podgrijavaju optimizam i daju nadu da život ima dubokog smisla. Osvjetljavajući taj nov put drugima, otvaraju im vrata nove dimenzije života.

Ako to tako i vi činite – neka vam nečije „hvala” za to skromno djelo bude najveća nagrada, jer: „Život je samo dar prirode, a lijep život je dar mudrosti” ( Aristotel).

(Nastaviće se)