Magazin

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (88): Ketoza, jedinstveno stanje organizma

Jedna od najsuperiornijih dijeta XXI vijeka je keto dijeta. Nju su među prvima otkrili i promovisali pobornici bodi bildinga, jer su uz pomoć pametnog trošenja masti uspijevali da izgrade moćnu mišićnu masu i da oblikuju svoje tijelo na način koji su zamislili.

FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER

Keto dijeta se raširila i danas je koriste svi koji žele da njihov izgled bude dopadljiv svakom. Gojazni ljudi se uz pomoć ove dijete dovedu u perfektno stanje, pa ponekad smršaju 30 do 40 kilograma.

Ono što fascinira kod keto dijete je upravo činjenica da je primjenjuju oni koji ne mogu bez mesa. Da bi keto dijeta bila uspješna mora se organizam dovesti u stanje ketoze. Evo šta o tome misle eminentni stručnjaci poput dr Gabrijela Segura.

Ketoza ili nutricionistička ketoza prirodno je metaboličko stanje kod ljudi u čijoj je ishrani udio ugljenih hidrata nizak. Kako smo već naučili, ljudsko tijelo kao „pogonsko” gorivo može trošiti glukozu (šećer), masne kiseline i ketone. Prilikom ishrane s niskim unosom ugljenih hidrata, obično do 50 grama dnevno, iz sagorijevanja masnoće stvaraju se ketoni. Tada je organizam u ketozi, a ishrana koja dovodi do ketoze naziva se ketogena ishrana ili ketogena dijeta. Inače, u nestandardnoj ishrani, koja se bazira na većem unosu ugljenih hidrata, tijelo se u toku noćnog posta prirodno prebacuje u stanje ketoze, da bi se ujutro, nakon prvog obroka bogatog ugljenim hidratima, vratilo u stanje glikolize (sagorijevanje glukoze za energiju).

U stanju zdrave ketoze, kod smanjenog unosa ugljenih hidrata, ketoni nisu ni blizu u tako visokoj koncentraciji kao kod ketoacidoze. Ketoni nisu „otrovni”, kako se to u medijima često tvrdi, nego upravo suprotno. Oni su čak čistije gorivo od glukoze, jer izazivaju manje oksidativnog oštećenja (stvaranja slobodnih radikala) nego glukoza. Neki stručnjaci smatraju da srce i mozak rade 25% djelotvornije na ketone nego na glukozu, i to je ono što doživljavamo kao veći priliv energije, veću tjelesnu izdržljivost, bolju koncentraciju, te nedostatak umora i česte gladi.

Ketogena dijeta koristila se još od 1920. godine kao terapija za epilepsiju, a novija istraživanja posljednjih godina pružaju dokaze da ketogena dijeta ima terapeutsko djelovanje i kod mnogih drugih bolesti, kao što su dijabetes, PCOS (policistični jajnici), akne, kardiovaskularne bolesti, neurološke bolesti (Alchajmerova bolest, Parkinsonova bolest), migrene, poremećaji pažnje, pa čak i rak.

Nikola Pletikosić

(Nastaviće se)