Magazin

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (87): Keto dijeta

U djetinjstvu sam bio gojazan i po izvještaju endokrinologa imao 54 odsto tjelesnih masti (normalne vrijednosti su od 10 do 15 odsto „body fata”).

FOTO: TSMADAAN/YOUTUBE/SCREENSHOT

To je bila posljedica toga što sam dosta vremena sjedio za kompjuterom i konzumirao mnogo šećera.

Naravno, uvijek sam pokušavao da smršam i pribjegavao raznim dijetama. Gledajući „Survajver”, vidio sam da su mnogi učesnici tog rijaliti programa dosta smršali hraneći se samo prijesnim biljkama, onako kako to danas preporučuju zagovornici paleo dijeta. Međutim, to nikuda nije vodilo. Tako sam unosio manje kalorija nego što sam trošio. Jeo sam uglavnom samo pirinač. I konstantno sam bio gladan, što je bilo neizdrživo.

Pokušavao sam potom da kombinujem pirinač, meso i salate, pa dijete na bazi voća i sokova, pa Mjesečeve dijete i sve komercijalne dijete koje daju rezultat jedino ako je čovjek spreman da neprekidno gladuje na duže staze. To je nerealno. Imao sam 18 godina kada sam prvi put uspio da smršam – sa 92 kilograma došao sam na 68. Tada sam za doručak jeo dva pržena jaja, za ručak i večeru salatu od dva paradajza, paprike, susama, sremskog sira i luka. Tako sam se hranio četiri mjeseca. Nisam imao previše snage da treniram, nisam se mnogo kretao.

Tada sam shvatio da je moj pristup skidanju kilograma potpuno pogrešan, jer sam osim masti gubio i mišićnu masu. To se ne bi desilo da sam trenirao u gimnastičkoj sali. Tada sam sa 68 kilograma izgledao jednako loše kao i sa 90. Bio sam jedan od onih koji su uspjeli da se izbore sa konstantnom glađu, ali to nije bio dobar put za dalje. Onda sam počeo ponovo da treniram i jedem više.

Dosta sam istraživao na internetu kako da se može pojačati mišićna masa. Tako sam saznao za keto dijetu. Držao sam dijete koje se zasnivaju na sagorijevanju šećera, a radikalno drugačija dijeta je ona tokom koje se sagorijevaju masti. Kada sam otkrio drugi koncept prema kojem tijelo radi na ketone, mogao sam da obuzdam glad i potpuno regulišem apetit.

Apetit prouzrokuje insulinska rezistencija, što vodi do dijabetesa. Koncept ishrane na kom tijelo radi na šećere, prije ili kasnije će prouzrokovati gojaznost i dijabetes. Zapravo, mi pojedemo manje nutrijenata potrebnih za normalan metabolizam kada se hranimo na bazi šećera, zbog čega tijelo počinje da luči više insulina. Insulin pojačava želju za hranom. Koliko će se insulina u našem tijelu izlučiti zavisi od naše insulinske rezistencije ili otpornosti. Zbog toga je glikemijski indeks hrane važan. Što hrana ima veći GI, to će se više insulina izlučiti. Na tim principima se zasniva, na primjer, hrono ishrana.

Sljedbenici ove metode jedu hranu sa niskim glikemijskim indeksom, što dovodi do manjeg lučenja insulina. Oni koji drže takvu dijetu praktično sagorijevaju masti samo preko noći. Taj proces signalizira mozgu da su ćelije gladne. Koncept keto ishrane smanjuje osjećaj gladi. Ja jedem mnogo manje otkad se tako hranim. Ranije sam jeo četiri do pet puta dnevno. Sada jedem, na primjer, dva parčeta mesa sa majonezom plus četiri krastavčića dva puta dnevno, pritom treniram i ne muči me glad. Sveo sam tjelesnu masu na zadovoljavajući nivo, osjećam se veoma dobro i zdravo.

Najsuperiornija dijeta koja donosi vidljive rezultate je svakako keto dijeta. Ovu dijetu danas koriste mnogi koji se bave bodi bildingom i koji žele da imaju perfektno oblikovano tijelo, bez masnoća. Oni koji treniraju i oblikuju svoje tijelo do perfekcije znaju šta znači imperativ – jedi i pobijedi!

Paradoksalno zvuči, ali ovo je dijeta kojom se u organizam unose masti kako bi se istopile masne naslage na tijelu. Ljudski organizam najviše energije dobija iz dva izvora – iz šećera i iz masnoća. Keto dijeta zahtijeva apsolutno lišavanje svake vrste hrane i pića koja sadrži šećer.

Iako je ova dijeta veoma stara, na popularnosti je dobila tek 1994. godine, nakon što je zvijezda iz Holivuda Džim Abrahams uspješno izliječio epilepsiju kod svog sina tako što je pratio plan ishrane keto dijete.

Keto dijeta naziva se još i ketogena dijeta. To je dijeta bogata mastima, a siromašna ugljenim hidratima (low-carb and high-fat dijeta, ili skraćeno LCHF dijeta). Da li se sada u vama probudila sumnja, jer ne zvuči logično da treba da unosite dosta masti da biste istopili vaše masne naslage na tijelu? Da bi vam bilo jasnije kako je to moguće, objasnićemo kako funkcioniše sagorijevanje masti u vašem tijelu.

Da bi naše tijelo dobilo energiju, njemu je potrebna neka vrsta goriva i ono to gorivo uzima iz ugljenih hidrata. Oni se u tijelu razlažu na proste šećere, i tu najvažniju ulogu ima glukoza. Ona je tijelu najjednostavnije i najdostupnije gorivo. Kada unosite nedovoljno ugljenih hidrata, tijelo počinje da traži drugi izvor energije za svoje mišiće. U nedostatku glukoze, ono počinje da sagorijeva masti i da ih koristi kao gorivo. Kada dođe do ovoga, vi ste zapravo doveli vaše tijelo u stanje poznato kao ketoza. A tada počinje i vaš proces mršavljenja!

Ketogena ishrana prije svega podrazumijeva smanjen unos ugljenih hidrata – 20 do 50 grama dnevno. Iako se i ishrana koja ima manje od 100 grama ugljenih hidrata svrstava u u low-carb ishranu, toliki unos ugljenih hidrata neće omogućiti vašem tijelu da dođe u stanje ketoze. Ispod 20 grama je najoptimalnije za najbrži gubitak težine, takođe za najbrži ulazak u ketozu, ugljeni-hidrati vlakana se ne računaju u ovaj opseg.

Pored minimalnog unosa ugljenih hidrata, ova dijeta podrazumijeva i unos masti i proteina. Idealna proporcija hranjivih materija u keto dijeti je 75% masti, 20% proteina i 5% ugljenih hidrata. Zapravo, ketogena ishrana je jednostavna. Treba da izbjegavate gotovu hranu i prerađene proizvode, šećere, skrob, tjestenine, i da se okrenete “pravoj” hrani.

Nikola Pletikosić

(Nastaviće se)