Društvo

"Ovo više NIJE NI ŽIVOTARENJE" Cijene na maksimumu, novčanici na rezervi

Cijene mnogih osnovnih životnih namirnica u Srpskoj dostigle su svoj istorijski maksimum, što je do samog pucanja dovelo kućne budžete velike većine građana, koji i bez poskupljenja jedva preživljavaju.

"Ovo više NIJE NI ŽIVOTARENJE" Cijene na maksimumu, novčanici na rezervi
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ono što ih najviše zabrinjava jesu prečesta poskupljenja roba koje nikako ne mogu da izbjegnu, a kojih iz marketa, za isto para, donose sve manje.

Rekordnu cijenu dostigla je i piletina, čiji file košta i do nevjerovatnih 17 KM po kilogramu, tako da je i ona prestala da bude meso dostupno širokim narodnim masama, što je ranije bio slučaj.

Kad je riječ o ulju, u marketima nema flaše ispod 5,6 KM, a prosječna cijena ove namirnice kreće se oko šest KM, što je gotovo duplo skuplje nego početkom marta.

Cijena brašna je jedno vrijeme mirovala, ali je u nekoliko trgovina vreća od 25 kilograma pred Vaskrs sa 33 otišla na skoro 37 KM.

FOTO: SRPSKAINFO
FOTO: SRPSKAINFO

Prije par dana, u Srpskoj je opet poskupilo i gorivo, pa litar dizela umjesto 3,05 sada ide i do 3,14 KM.

Primjera radi, samo za vreću brašna, tri litra ulja, četiri kilograma svinjetine, tri pilećeg bijelog mesa i dva kilograma junetine, potrebno je izdvojiti 190 KM. Naravno, pod pretpostavkom da je jednom četvoročlanom domaćinstvu mjesečno dovoljno ovoliko brašna i ulja, dok od pomenute količine mesa jedan član u prosjeku na raspolaganju ima oko 150 grama, ali svaki drugi dan.

Uz pola rezervoara goriva, samo ove tri najosnovnije životne namirnice jedno domaćinstvo koštaju oko 270 KM mjesečno, što je oko trećine prosječne plate u trgovini, građevinarstvu, prerađivačkoj industriji.

Pročitajte još

Kad se u obzir uzmu troškovi ostalih prehrambenih proizvoda, te cijene drugih neizbježnih roba i usluga, jasno je da su ukupni mjesečni izdaci toliki da mnoga domaćinstva ne mogu ni približno da ih podmire.

Zato ne čudi što je sve više onih koji sa grčem u stomaku odlaze u kupovinu, jer znaju da će danas, samo u odnosu na juče, moći manje da pazare.

Na najvećoj muci svakako su penzioneri, među kojima većina preživljava od 350 KM ili tek nešto više mjesečno, i koji jedva uspijevaju da ne ostanu gladni.

– Otelo se živjeti, posebno nama koji na raspolaganju imamo zaista malo novca mjesečno. Dok platimo lijekove i režije, ostane taman za hljeb. I dalje je prioritet platiti račune, pa makar ostali gladni.  Međutim, zbog ovih silnih poskupljenja ljudi sve teže izmiruju i režije, zbog čega bi se mogli naći u još većem problemu kad država zatraži svoje. Zaista ne pamtimo teža vremena, ovi više nije ni životarenje – kaže Dragomir K, penzioner iz Banjaluke.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

U udruženjima potrošača naglašavaju da poskupljenja hrane i ostalih roba više niko ne može da uprati, te da je činjenica da pod njihovim teretom kleca sve više građana.

– Ona su posebno drastična u posljednja dva mjeseca. Svakako, najviše uočavamo rast cijena goriva, ulja, brašna, mesa, ali tu su poskupljenja i svih drugih roba, koja nimalo nisu zanemarljiva. Prije nepuna dva mjeseca, iz vlasti su nas ubjeđivali da imamo dovoljno zaliha i da nema osnova za drastična poskupljenja. Međutim, to se desilo i dešava se i dalje, što znači da smo obmanuti. Nemamo robne rezerve, a država ne mrda da potrošačima pomogne na drugi način, kao što rade države okruženja, na primjer, zamrzavanjem cijena. A kad su na snazi ovako drastična poskupljenja, robne rezerve bi omogućile da ih bar ublažimo, da imamo jeftiniju sjetvu, pa da bar na jesen budu stabilnije cijene – naglašava za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Dodaje da, po svemu sudeći, ova poskupljenja neće skoro stati.

– Trgovci se pravdaju da cijene rastu zbog nabavke skuplje robe, ali niko to ne može da iskontroliše. Inspekcije jesu zabilježile veliki broj trgovina i pumpi koje su prekršile marže, ali potrošačima to nije donijelo nikakvu korist. Takođe, ljudi kupuju samo ono što je im je preko potrebno, jer nemaju dovoljno novca za pravljenje nekih zaliha – poručuje Marićeva.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je godišnja inflacija, od marta prošle do marta ove godine, iznosila čak 9,1 odsto. Od februara lani do do februara 2021, inflacija je bila manja i iznosila je 7,2 odsto.

Na meti obmana

Uporedo s drastičnim poskupljenjima hrane, u trgovinama se sve češće dešava da kupci na policama i vagama vide i dobiju jednu, a da ih na kasi dočeka sasvim druga, daleko viša cijena. Naime, građani, kako bi što jeftinije prošli, biraju upravo proizvode čije su im cijene povoljne, zbog čega su više nego revoltirani kad na računu vide iznos po kojem određeni artikl nikada ne bi kupili. U udruženjima potrošača potvrđuju da im kupci sve češće šalju račune na kojima su daleko veće cijene, od onih po kojima su neku robu htjeli da pazare.

– Ako se nađu u ovakvoj situaciji, njihovo pravo je da proizvod plate po cijeni koju su pronašli na polici. U slučaju bilo kakve neprijatnosti, treba da upišu problem u Knjigu reklamacija, pozovu udruženje potrošača ili tržišnu inspekciju. Rečenica “to sigurno koleginica nije stigla promijeniti cijene, znate – nas je malo”, postala je naša svakodnevica, ali i rečenica kojom se, u najmanju ruku, potrošači obmanjuju – naglašavaju u „Donu“.

Prihvati notifikacije