Prema podacima UN, od svih svjetskih mora, riblji fond u najgorem je stanju na Mediteranu i Crnom moru.
Crno more ugrožavaju i klimatske promjene, zagađenje te sve lošije stanje obale.
Prema nedavnim istraživanjima, najvidljiviji zagađivač je plastika koja čini 85 odsto smeća, a promjena klime utiče na više temperature mora.
Gradnja brana sprečava migraciju pa je ribama onemogućeno da dođu do svojih tradicionalnih područja mriještenja.
Zbog degradacije staništa, poremećaja migracionih koridora, prekomjernog iskorištavanja radi kavijara i mesa te zbog onečišćenja, riba jesetra je u Dunavu i Crnom moru na rubu izumiranja pa je hitno potrebno uspostaviti područja u kojima se može oporaviti.
Stručnjaci vjeruju da je ključni problem – starenje vodenog ekosistema, tzv. eutrofikacija, odnosno proces intenzivnog rasta algi, što uzrokuje smanjenje količine kisika.
U prirodi eutrofikacija traje milenijumima dok se ljudskim uticajem skraćuje na samo nekoliko godina.
Uočljiv je paradoks da veća proizvodnja hrane u državama crnomorskog vodnog sliva dovodi do manjeg ribljeg fonda u Crnom moru.
Naime, putujući rijekama poljoprivredna gnojiva završavaju u moru gdje podstiču prekomjerni rast fitoplanktona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu