Mira i Mirko Mićić iz Grebnica, kod Šamca, uspješni poljoprivrednici, na imanju imaju svega – povrća, voća, meda, prave rakiju i pekmez, te ističu da u njihovim proizvodima nema hemije, kao i da je sve čisti kvalitet.
Voćarstvo je na Majevici osnovni izvor prihoda za više od 90 odsto domaćinstava.
Više od polovine penzionera, kojih u Gradiški ima osam hiljada, prinuđeno je da radi teške fizičke poslove da bi obezbijedilo egzistenciju.
Koliko smeća od hrane pojedemo svaki dan, teško da nam iko može reći. Svjetski trendovi u industriji hrane su takvi da samo što je još nisu počeli štampati na 3D štampačima. Ta hrana puna aditiva, konzervansa, pesticida, otpadaka, te genetski modifikovana, dolazi i do nas, a jedu je i djeca. Teško da se to može izbjeći, uprkos kontrolama i analizama. Naši kapaciteti da uvezemo svjetski otpad su, nažalost, mnogo veći od onih da taj uvoz spriječimo. Nastojati da u takvim uslovima na sto stavite što zdraviju i prirodnije proizvedenu hranu, mukotrpan je posao.
Od usta odvajaju da bi što više uložili u njive i voćnjake, crnče od jutra do sutra da bi proširili i unaprijedili proizvodnju, ali im je sve to često – džaba.
Opština Lopare za poljoprivrednu proizvodnju u budžetu je izdvojila 500.000 KM, čime će biti isplaćeni podsticaji ratarima i voćarima.
U Semberiji je podjeljen rasad crvene paprike za nezaposlene osobe koje su se prijavile na konkurs u okviru projekta “Jačanje integralne poljoprivredne proizvodnje za smanjenje nezaposlenosti i supstituciju uvoza u prerađivačkoj industriji“.
Zasadom na sedam dunuma Ilija Kovačević je najveći proizvođač jagoda u Turjaku pod Kozarom, te ove sezone očekuje rod od desetak tona, što je za njega veoma stimulativno.
Sigurno ste čuli za hemoglobin, ali znate li koja je njegova funkcija u organizmu? Riječ je o proteinu koji daje boju crvenim krvnim zrncima i raznosi kiseonik od pluća prema svim stanicama u organizmu. Važan sastojak hemoglobina je željezo.
Jako nevrijeme praćeno gradom koje je zadesilo područje Ravne Romanije nanijelo je štetu na mladom povrću i voćnjacima, a jaka grmljavina izazvala je kvarove na brojnim kućnim električnim uređajima.
Krupan grad koji je sinoć i prošle noći zahvatio pojedina područja u Lijevče polju oštetio je zasade povrća.
Nevrijeme koje je u više navrata ovih dana zahvatilo područje Zapadne Srbije izazvalo je velike štete na zasadima malina, kupina, krompira i drugog voća i povrća.
Povratnici u Kalesiji sve teže žive ili bolje rečeno opstaju na tom području, jer su izloženi stalnim napadima i pritiscima od strane komšija Bošnjaka.
Da se u Srbiji i dalje na crno prodaju zabranjeni pesticidi sumnjivog kvaliteta, od kojih mnogi izazivaju neplodnost i rak, potvrđuje i nedavna zaplena “furadana”, zabranjenog sredstva za zaštitu bilja. Ovaj herbicid spada u bojni otrov, a smrtonosan je čak i za ljude.
U topolskom kraju u punom jeku je proljetna sjetva kojoj pogoduju optimalne temperature vazduha i zemljišta, dok se u selima pored Save voda, nakon poplava, još nije povukla iz njiva.
Sjetva u Srpskoj počela je nešto kasnije zbog kišnog proljeća, a trebalo bi da bude zasijano 160 hiljada hektara oranica od čega 125 hiljada pod kukuruzom.
Skupština opštine Laktaši, na prijedlog načelnika, usvojila je osnovne pravce delovanja lokalne uprave u tekućoj godini koji imaju kapitalni te dugoročni značaj.
Radenko Reljić, načelnik opštine Kozarske Dubice zatražio je reviziju rekonstrukcije savskog nasipa, te potpuni završetak ovih poslova u području Mlinarica, gdje je vanrednim naporima spriječena poplava širokih razmjera.
Projekat „Razvoj konkurentnosti u ruralnim područjima“ omogućiće povezivanje proizvođača sa otkupljivačima i tržištem, a voćarima i povrtarima sigurniji plasman i isplativiju proizvodnju.
Hiljade hektara zasijanih ozimim usjevima, najviše pšenicom, poplava u Gradiški i Srpcu je uništila, a pod znakom pitanja je i proljetna sjetva.