Svjetske cijene hrane nastavile su rast u julu, zabilježivši skok od 0,6 odsto na mjesečnom nivou, čime su dostigle najvišu vrijednost u posljednjih godinu i po dana.
Pred nama je godišnje doba koje je, prisjetiće se mnogi, nekada asociralo na miris zimnice i školske torbe. Danas asocira na finansijski slom.
Posljedice ovogodišnje dugotrajne suše u Hrvatskoj bi sljedeće godine mogle da dovedu do poskupljenja hrane za 20 do 30 odsto, a u nekim scenarijima i za 40 odsto, ocijenila je savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede Tatjana Radić.
Cijene u Bosni i Hercegovini ne prestaju rasti, dok plate sve teže prate povećanje troškova života. Građani najviše osjećaju udar na kućne budžete kroz cijene hrane i osnovnih životnih namirnica, ali i školskog pribora, čije poskupljenje posebno pogađa roditelje uoči početka nove školske godine.
Posljedice ovogodišnje dugotrajne suše u Hrvatskoj sljedeće godine bi mogle da dovedu do poskupljenja hrane za 20 do 30 odsto, a u nekim scenarijima cijene bi mogle biti veće i za 40 odsto, ocijenila je savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede Tatjana Radić.
Posljedice ovogodišnje dugotrajne suše u Hrvatskoj sljedeće godine bi mogle da dovedu do poskupljenja hrane za 20 do 30 odsto, a u nekim scenarijima cijene bi mogle biti veće i za 40 odsto, ocijenila je savjetnica hrvatskog ministra poljoprivrede Tatjana Radić.
Toplotni talasi i suša dodatno su pogoršali već tešku situaciju u poljoprivredi Bosne i Hercegovine, dok proizvođači mesa upozoravaju da bi pad domaće proizvodnje i sve veća zavisnost od uvoza mogli dovesti do novog, značajnog rasta cijena mesa.
Maslinovo ulje jedno je od najstarijih biljnih ulja i važan je dio mediteranske ishrane. Iako se često smatra da je ekstra djevičansko maslinovo ulje zdravije od „običnog“, razlika nije samo u cijeni, već i u načinu proizvodnje i nutritivnim vrijednostima.
Cijene hrane i bezalkoholnih pića su u padu, prvi put nakon februara 2021. godine, a zahvaljujući tome inflacija usporava. Dobra vijest stiže iz Republičkog zavoda za statistiku.
Vozači u Republici Srpskoj i dalje plaćaju gorivo jeftinije nego u svim susjednim zemljama, a iz Ministarstva trgovine i turizma i Privredne komore Republike Srpske objašnjavaju da je glavni razlog tome znatno niža stopa PDV, u kombinaciji sa ograničenom maržom koju trgovci smiju obračunavati.
Ratovi u Iranu i Ukrajini i vremenski fenomen El Ninjo stvaraju "savršenu oluju" visokih troškova i slabijih prinosa, koji su svijet doveli na prag novog talasa poskupljenja hrane, upozorio je Maksimo Torero, glavni ekonomista agencije UN-a FAO ( Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu ).
Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Vremenski fenomen El Ninjo mogao bi do kraja naredne godine da izloži gotovo još 49 miliona ljudi akutnoj nesigurnosti u snabdijevanju hranom, upozorio je danas, 5. avgusta, Svjetski program za hranu (WFP), navodeći da bi broj ugroženih mogao da dostigne 274 miliona u 45 zemalja.
Cijena maslinovog ulja mogla bi ponovo da poraste tokom 2026. godine zbog suše, ekstremnih vrućina i požara koji ugrožavaju rod maslina širom Evrope.
Dok troškovi života nezaustavljivo rastu, penzioneri u Hrvatskoj suočavaju se sa sve većim finansijskim problemima. Zbog toga su sindikati i udruženja penzionera izračunali koliko bi tačno trebalo da iznosi prosječna penzija kako bi im se obezbijedio dostojanstven život.
Visoke temperature i klimatske promjene predstavljaju sve veći izazov za domaće proizvođače ribe, koji upozoravaju da bi, uz rast cijena repromaterijala, u naredna dva do tri mjeseca moglo doći i do poskupljenja ribe od deset do 15 odsto.
Kupci u BiH sve češće primjećuju da proizvodi koje godinama kupuju više nemaju isti okus, sastav ili kvalitet, iako su cijena i izgled pakovanja ostali gotovo nepromijenjeni.
Hrvatska i dalje privlači milione turista, ali više nije „siguran izbor“ kakav je bila godinama.
Zvanični podaci za ljeto 2026. godine pokazuju da godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj iznosi 6,8 odsto, ali ekonomska stvarnost na terenu je potpuno drugačija.
