Uzgoj paprike nije povrtatska djelatnost svojstvena kosjerićkom kraju, poznatom po drugim poljoprivrednim kulturama, ali ipak eto Dragane Milić, domaćice iz sela Seča Reka, da bude izuzetak.
Sve ima svoje doba. Ali ponekad se dogodi i proljeće u jesen.
Za najbolju predstavu u cjelini na Međunarodnom festivalu Zaplet 11 ove godine proglašena je predstavu “Gnijezdo”, autorski projekat Marine Petković Liker, u režiji Marine Petković Liker i izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.
Kako temperature rastu usljed globalnog zagrevanja, bumbari nestaju iz najtoplijih regija koje naseljavaju. Koautor studije Džeremi Ker, biolog na Univerzitetu u Otavi, kaže da bumbari ne naseljavaju nova područja kako bi ispratili novonastale klimatske promjene čiji je uzročnik čovjek.
Za Zorana Gazibarića, inženjera grafičke tehnologije i dizajna iz Gradiške, rijeka Sava u ranojutarnjnoj izmaglici, njen biljni i životinjski svijet predstavljaju stalnu inspiraciju.
Berba kukuruza kojim je ove godine zasijano 7.000 hektara završena je na više od 50 odsto površine, a prinos se kreće od osam do deset tona po hektaru.
Požari u šumskim ekosistemima predstavljaju dio prirodnog ciklusa kruženja ugljenika u klimatskom sistemu koga čine kopno, voda, atmosfera, ledeni pokrivač i živi svijet panete Zemlje. Šume sadrže dosta ugljenika koji se prilikom sagorijevanja ispušta u atmosferu kao ugljen-dioksid, koji je jedan od gasova sa efektom staklene bašte.
Tvrdnja da kišna šuma Amazonija proizvodi petinu kiseonika na Zemlji nije tačna, piše Nešenel džiografik i ukazuje da sve više i više medija prenosi ovu netačnu činjenicu.
Iako je nadležno Odjeljenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede polovinom juna pozvalo građane i pravna lica u Brčko distriktu da uklone ambroziju sa svojih parcela kako bi smanjili probleme koje izaziva po zdravlje ljudi, ambrozija i ovog ljeta zadaje muke mnogim mještanima.
Bamija, koju su ljudi iz ovih krajeva uglavom uzgajali za vlastite potrebe, u posljednje vrijeme pokriva sve više obradivih površina u Brčko distriktu, posebno u Palanci, koja se smatra najvećim uzgajivačem ove povrtlarske kulture u BiH.
U Semberiji i Posavini počela je berba duvana, a budući da vremenski uslovi nisu pogodovali razvoju ove kulture, gubici su izvjesni.
Tradiciju bake Vuke Drljić i drugih predaka po ženskoj liniji, poznatih u Potkozarju po sakupljanju ljekovitog bilja, čajevima i melemima za svakojake boljke, nastavila je Nevena Drljić, profesorka prehrambene tehnologije u dubičkoj Mješovitoj srednjoj školi.
Pripadnik Oružanih snaga BiH, Radoslav Furtula, pored redovnih vojnih aktivnosti, uspješno se bavi malinarstvom, pčelarstvom, ali i stočarstvom.
Uporedo sa saniranjem štete od olujnog nevremena, koje je nedavno zahvatilo ovo područje, semberski poljoprivrednici bore se i sa biljnim bolestima, čijem razvoju pogoduju temperaturne oscilacije i višak vlage.
Stanovnici Lužana u blizni Gradiške izgradili su sportski centar, a godinama zapuštene objekte, terene i šikare pretvorili u mjesta masovnog okupljanja za sve generacije.
Trebinjku Ljubicu Miladinović su u rodnom gradu znali kao medicinsku sestru, u Busovači kao profesora biologije i hemije, a sad je prepoznaju po siru, ali i ružama koje proizvodi u svom cvjetnjaku.
Malo malo, pa svijet nutricionizma prodrma neki novi trend, donoseći nam ideju kako da se hranimo, a da to bude balansirano i zdravo. Najnoviji trend u ovoj oblasti zove se “30 nedjeljno” i nudi bar prividno jednostavan sistem koji će nam pomoći da kilograme držimo pod kontolom i tijelu obezbijedimo neophodne nutritijente.
Rijeka Ukrina dobila je kod Dervente neobičnu oker boju, što je izazvalo zabrinutost da je u pitanju moguća ekološka katastrofa.
Černobilj je za neke misteriozna kontaminirana zona u kojoj ne treba boraviti, za neke izazov, ali nekima je to još uvijek dom.
Zahvaljujući vlažnom vremenu, građani Južne Kalifornije ovog proljeća imali su priliku da dožive spektakularno cvjetanje biljaka. Cvjetanje biljke Amorfphophallus titanum, poznatije kao “cvijet mrtvac”, koje su prvi put mogli da vide ovog vikenda između Centra za molekularne i prirodne nauke i Dvorane nauka u kampusu Državnog univerziteta Kalifornije u Long Biču, ipak zaslužuje posebnu pažnju, jer se događa tek svakih pet do deset godina.