Kultura

Rok Partenon (12): Ubistvo Lenona (VIDEO)

Poslije ubistva Džona Lenona isplele su se brojne teorije zavjere, od toga da ga je likvidirala tajna CIA grupa za neuroprogramiranje “Mkultra” do toga da se zamjerio uticajnim jevrejskim lobijima poput Rokfelerovog.

FOTO: ALBA VIGARAY/EPA

Tiražni “Sandej tajms”, koji je u vlasništvu Ruperta Mardoka, otkriva da je Lenon tajno sponzorisao ljevičare i trockiste u Britaniji krajem šezdesetih godina, o čemu je MI5 imao preciznu evidenciju.

Takođe se u Lenonovom dosijeu navodi i da je tajno finansirao Irsku Republikansku Armiju (IRA) i englesku Radničku revolucionarnu partiju, čiji je najpoznatiji član bila Vanesa Redgrejv, “terorista i trockista”.

U dosijeu su se nalazili i svojeručno ispisani stihovi Lenonove pjesme “Heroj radničke klase” (Working class hero) iz 1970, u kojoj Lenon kritikuje eksploatatorski kapitalistički sistem.

Detalje o ovome razotkrio je bivši pripadnik MI5, Dejvid Šajler, koji je službu morao da napusti zbog nekih zloupotreba, a danas živi u Francuskoj. Šajler, međutim, tvrdi da su izvještaji lažni. I Joko Ono je u više navrata izjavila da Lenon nikad nije finansirao nijedan politički pokret, posebno ne IRA.

U svojoj knjizi “Životi Džona Lenona” Artur Goldman ga je opisao kao alkoholičara, nasilnika i uživaoca droge. Knjigu je izdao moćan američki izdavač “Morrow” i ima preko 700 strana. Goldman je o Lenonu objavio više knjiga. Ova knjiga je, međutim, jako naljutila mnoge Lenonove poklonike, koji su mnoge stavove u knjizi pobili kao netačne i zlonamjerne i ocijenila ih kao produkt uticajnog jevrejskog lobija koji kontroliše medije, a sa kojim je Lenon izgleda došao u sukob.

Često se pominje i spor koji je Lenon sedamdesetih imao sa izvjesnim Morisom Levijem, (sada pokojnim) producentom, koji je uspio da se dočepa nekih njegovih neobjavljenih traka i publikovao ih bez Lenonovog pristanka. Lenon ga je tužio i dobio spor, ali Levi nikada zbog ove krađe nije krivično odgovarao.

Novinar Salvador Astucija, koji smatra da je Lenona ubila Mkultra, smatra da je to moguće samo ako je Levi bio pod zaštitom nekog moćnog klana ili ako je sarađivao sa CIA ili FBI. Ta saradnja je mogla da uključuje i neke prljave poslove, što bi značilo da je mogao biti angažovan od strane desničarskih krugova da organizuje ubistvo Lenona, koji mu se i lično zamjerio. Za sve ovo za sada ne postoje dokazi.

Astucija još tvrdi da je pravi Lenonov ubica Hoze Sanjenis Perdomo, vratar zgrade ispred koje je Čapman ubio Lenona. Perdomo je orkestrirao i upravljao Čapmanovim mislima, za šta je bio obučen u specijalnom evangelističkom kampu “World Vision”, koji je posjećivao i Mark Čapman. Ovakva vrsta obuke psihoubica opisana je u filmu “Mandžurijanski kandidat”.

Mark Čapman je policiji dao izjavu da mu je “neki glas” neprekidno govorio da mora da ubije Lenona i da ga je to izluđivalo, pa je konačno to zaista i uradio. Perdomo je policiji dao sve izjave kao očevidac, dok je mentalno poremećeni ubica Čapman sjedio na zemlji i čitao Selindžerov roman “Lovac u žitu”.

Perdomo je brzo poslije Lenonovog ubistva nestao bez traga, a Čapman je i danas u zatvoru, na izdržavanju doživotne kazne.

Radikalni pop intelektualci poput Lenona bili su u stanju da preobraze svijet i da izvrše istinsku duhovnu revoluciju, stoga su postajali opasni protivnici svijeta Reda i globalnog sistema upravljanja.

(Nastaviće se)