Kultura

Rok Partenon (9): Lenon i pop kultura

Smisao riječi POP prema legendi krije se u značenju koje je Džon Kejdž želio da prida novoj umjetnosti u trenutku kada je razmišljao o zen budizmu.

FOTO: FACUNDO ARRIZABALAGA/EPA

Zašto svoja razmišljanja nije formulisao kao zen art, nego kao pop art vjerujemo da mnogima nije jasno.

Meni je to postalo jasno u trenutku kada sam gledao izvođenje Kejdžove čuvene numere “4 i 33”, koju je za odabrane u beogradskom SKC izveo eksperimentalni umjetnik Miša Savić. Miša je tu numeru, u kojoj je tišina osnovna muzika, nadahnuto izveo na taj način što je čitavo vrijeme trajanja numere presjedio na klaviru!

Zen je nastao iz duhovne tišine prosvjetljenih umjetnika. Svi znaju da Zen posvećenici upravo zbog pomenute tišine bježe iz svijeta koji ih okružuje. Pop posvećenici rade sve suprotno tome, oni se okružuju bukom i svim mogućim utiscima svijeta koji vide. Zbog toga je i logično da je POP skraćenica od latinske riječi POPULI, što znači narod.

Izdvojenost iz tog naroda, a u isto vrijeme ostajanje u njemu, odlično označava skraćenica POP. POP čovjek je stoga društven i mora da bude u društvu, upravo zbog toga da bi se od tog istog društva distancirao i bio usamljen među ljudima.

Kejdžova lukava igra da ubijedi ljude da je tišina muzika samo je dio njegovog savršeno preciznog saznanja o životu u usamljenoj gomili. I zbog toga riječ POP savršeno zamjenjuje riječ ZEN u našim okvirima.

Vorholova ideja o socijalnoj bolesti koja se manifestuje tako što bolesnik mora neprekidno da posjećuje javna mjesta i žurke, definitivan je izbor svakog pop intelektualca. U devedesetim godinama prošlog vijeka, ovaj izbor postao je oznaka stila tehno pop intelektualaca, pripadnika rejv pokreta. Pop zvijezde, heroji osamdesetih, koji su svojim vizijama i stavovima uticali na formiranje tehnosvijeta, bili su po pravilu mitotvorci čiji su životi i djela postali ikone XX vijeka. Pop zvijezd, nisu nužno bile intelektualci, ali su zato ovim potonjim služile kao primjer za ilustraciju spekulativnih sistema. Bogati, otkačeni, slobodni umjetnici, muzičari, glumci, slikari, blazirani i distancirani od totalno masovnog rokenrola, bili su idealan primjer urbanih ljudi budućnosti.

Za razliku od rokenrolera, pop umjetnici svoja djela nisu pravili iz mržnje prema sistemima vlasti i u znak protesta protiv nemaštine, već obratno – Pop je mogao nastati samo u društvima obilja, kao oblik altruizma i želje za zabavom. Pop intelektualci su se pojavili tek kada se socijalno biće čovječanstva razvilo u oblik koji trenutno u povojima prepoznajemo kao tehnosvijet.

Planeta obilja koju kroz svoju kacigu vidi Major Tom, Bouvijev personalni heroj, svojom živom sviješću privlači mistične pop intelektualce. Oni znaju da je starac Zosima bio u pravu kada je govorio da je krajnji cilj hrišćanstva u misteriji sjedinjenja sa božanskim bićem. Stoga je zadatak svakog pop intelektualca da prosvijetli ljude niže svijesti i da ih poveže u veliku zajednicu nebeskih bića.

All you need is love, Lenonova poruka emitovana preko satelita cijelom svijetu, jezgrovito povezuje učenja Lao Cea, Makluanova globalna sela, “Karamazove” Dostojevskog, Kroulijev zakon Teleme, New Age ideje Mitrinovića ili Gurdjijefa, grupu R.E.M. i papine poslanice, Zen i Pop, Rableovog Gargantuu i Srebrnog letača, Internet i “Divlje Palme” Brusa Vagnera, Brendu Laurel i Rumija, “Sumatru” Crnjanskog i hologramsku paradigmu. Ljubav je finalna komunikacija, a “medijski pastiri” su tu da nam to otkriju.

(Nastaviće se)