Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da predložena minimalna plata od 1.050 KM treba da bude cilj u Srpskoj, te da je vlast spremna da pomogne poslodavcima koji nisu u situaciji da to izdrže.
Unija poslodavaca Republike Srpske, u cilju "sprečavanaj diskriminacije", predlaže da nakande za topli obrok, prevoz i minuli rad budu sastavni dio minimalne plate, te da minimalac za iduću godinu bude 750 KM, saopšteno je iz Unije, nakon sastanka sa premijerom Radovanom Viškovićem.
Nakon obećanja Milorada Dodika, da će od Nove godine minimalac u Srpskoj biti 1.050 KM, Unija udruženja poslodavaca je zakazala sastanak, na kojem očekuju 150 privrednika i premijera Radovana Viškovića.
Niko se ne bogati tako brzo i ne kuka tako glasno kao poslodavci u BiH i u cijelom eks-Yu regionu, kaže za Srpskainfo Selvedin Šatorović, iskusni sindikalac iz Sarajeva.
Ako je suditi po reakcijama poslodavaca na zahtjeve za povećanje minimalnih plata, u Bosni i Hercegovini granica ne postoji: u oba entiteta privrednici kukaju i zapomažu da će privreda propasti, ako minimalne radničke plate dobace do hiljadarke.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručuje da je spreman da sasluša argumente koji se odnose na njegov prijedlog da najniža plata bude 1.050 KM i da će se o tome razgovarati sa poslodavcima.
Nije tačno da minimalnu platu u Srpskoj prima samo oko 7.000 radnika, kako neki tvrde, istina je da za minimalac radi čak 75.000 zaposlenih, tvrdi Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS.
Ako dođe do najavljenog povećanja najniže plate u Republici Srpskoj sa 700 na 1.050 maraka desetine hiljada radnika ostaće bez posla, a pojedini poslodavci biće primorani da zatvore preduzeća.
„Oni koji su naučili i žele da rade, odavno su otišli odavde.“
Kad je Enisa Klepo najavila otkaz i zatražila zarađenu platu, gazda ju je krvnički pretukao. Ovaj slučaj je izazvao bunt i bijes javnosti.
Trudnice koje nemaju posao, a nemaju nijedan drugi osnov, na osiguranje se prijavljuju na osnovu svog statusa i njihova zdravstvena zaštita se finansira iz Budžeta Republike Srpske, dok je zaposlenim poslodavac dužan da uplaćuje doprinose jer su one to i zaradile, rekli su u Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO).
Teško je uspoređivati različite generacije i različita vremena jer je odrastanje u osamdesetima i u moderno vrijeme potpuno drugačije.
Da li ikoga u Vladi Republike Srpske brine to što trudnica, zbog neodgovornog poslodavca, mora da plaća preglede i porod, ili što dijete ne može da primi vakcinu?
Sve je manje domaćih radnika uprkos rekordnom broju zaposlenih u Srpskoj. Nedostaje građevinskih i ugostiteljskih radnika, ljekara, vozača.
Poslednjih nekoliko godina sve je više penzionera koji, umjesto da se nakon godina rada odmaraju, dalje nastavljaju da rade. I to uglavnom na istim radnim mjestima kao i ranije.
Svakog jutra iz Trebinja u Dubrovnik na posao odlazi od 4.000 do 5.000 sezonaca: konobara, kuvara, sobarica, pomoćnih radnika.
Početak je sedmice, a napolje tokom vrelih dana izlaze samo oni koji trebaju. Izuzetno je teško i hodati po jakom suncu, a tek raditi...
Priča o neradnoj nedjelji za trgovine, koja se u Srpskoj ispreda već nekoliko godina, u Hrvatskoj je od ovog mjeseca postala stvarnost.
Manjak profesionalnih vozača na tržištu rada u Republici Srpskoj i cijeloj BiH, može se riješiti tako što će se mladim vozačima omogućiti da autobuse voze već sa 20 godina, smatra Dejan Mijić, predsjednik Udruženja saobraćaja i veza pri Privrednoj komori RS.
Nakon ukidanja vanredne situacije izazvane korona virusom, prije nepune tri sedmice, mnoge građane Srpske kao da je pogodio grom, i to iz vedra neba i posred čela!