
"NEMA MJESTA ZA PANIKU" Sve više građana traži PSIHOLOŠKU POMOĆ zbog pandemije
Zbog novog virusa korona nema mjesta za paniku. Nije bilo mjesta za paniku u martu, a nema ni sada u julu.
Zbog novog virusa korona nema mjesta za paniku. Nije bilo mjesta za paniku u martu, a nema ni sada u julu.
Glasine i dezinformacije o novom korona virusu rastu. Brzo se pojavljuju stereotipi o ljudima koji imaju ili mogu imati bolest. Iako korona virus ne diskriminiše, ljudi pronalaze nove načine da stigmatiziraju bolest i ljude povezane sa njom.
Posljednjih godina možemo primijetiti da često odrasli ljudi u tridesetima žive sa svojim roditeljima. Ranije, čim je osoba bila radno sposobna odlazila je „trbuhom za kruhom“, a danas se sve više trudimo da ostanemo što duže u roditeljskom domu.
Kada pogledamo unazad, posljednjih nekoliko mjeseci su bili izazovni za sve nas. Život se promijenio, izgubila se njegova društvena komponenta, a čovjek je čovjeku, pa čak i onom najbližem, postao izvor opasnosti.
Stručnjaci za zaštitu mentalnog zdravlja u Srpskoj ocjenjuju da kod određenog dijela ljudi postoji anksioznost zbog naglog “povratka u svakodnevni život”, pa i u društvene kontakte, a nakon višemjesečne izolacije zbog virusa korona. To može, ističu, kod nekih ljudi dovesti i do nastavka svojevrsne izolacije i pada socijalnih komunikacija.
Pojačani strah i panika, somatski simptomi koji su ličili na respiratorne probleme, poremećaji spavanja i zabrinutost za posao, plate, za dalje, te strah od viroze i liječenja, neke su od tegoba sa kojima su se u protekla dva mjeseca borili stanovnici RS.
Banjalučki Centar za zaštitu mentalnog zdravlja prvi je u BiH aktivirao Skajp psihološku podršku građanima.
Ovo ljeto će biti mnogo drugačije od prošlogodišnjeg – potvrdio je ministar zdravlja Alen Šeranić i poručio da moramo govoriti o novoj “normalnosti” koja će nam ubrzo postati prilagodljiva.
Centar za mirovne studije iz Banjaluke putem internet video komunikacije nudi individualnu i grupnu psihološku podršku građanima Republike Srpske i BiH s ciljem prevazilaženja krize koju je izazvao virus korona.
Psiholog Ana Vlajković izjavila je da društvene mreže mogu poslužiti kao kompenzacija za mlade da lakše prevaziđu situaciju izazvanu širenjem epidemije korona virusa, kada im je onemogućeno kretanje i svakodnevni život na koji su dosad navikli.
U vrijeme vanredne situacije u kojoj se trenutno nalazimo zbog pandemije korona virusa, mnogi ljudi osjećaju strah, koji je i primarna reakcija na nepoznatu pojavu.
Naša namjera je da u narednom periodu, zajedno sa Društvom psihologa Srpske, angažujemo stručnjake iz ove oblasti kako bismo građanima, koji su u izolaciji, pružili odgovarajuća uputstva i adekvatnu pomoć da što lakše prođu kroz ovaj proces, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.
Bojim se svega što bi moglo da se desi. Bojim se nekada i da dišem, a strah ne mogu da ograničim. Jednostavno me preplavi i počinjem da se tresem – kaže Subotičanka T. T. (65), koja se dugo bori s anksioznošću.
Samoubistvo Naide Čičak (22) iz Zenice, koja je odlučila oduzeti sebi život zbog nesrećne ljubavi, te Ilhane Krak (24) iz Jajca, šokirali su javnost u BiH i predstavljaju alarm za cijelo duštvo.
Nije rijetkost da roditelji djece koja pretpre neko nasilje ne prepoznaju prve signale koje im šalju njihova djeca, dok djeca iz straha, stida ili zbog prijetnji nasilnika ćute, objašnjavaju stručnjaci za Srpskainfo.
Probajte da usvojite barem neku od misli i smjernica Emila Kuea, francuskog psihologa i farmaceuta, tvorca popularne metode psihoterapije – usavršavanja na osnovu optimistične autosugestije 2019.
Sve zemlje širom Balkana na tetitoriji nekadašnje Jugoslavije još uvijek su uzdrmane zbog slučaja zlostavljanja djece na Pagu, kada je otac bacio svojih četvoro mališana kroz prozor!
Porodica u našem razvoju ima vrlo značajne uloge i jasno je da ne može postati nebitna. Ne vjerujem ni da gubi na vrijednosti, ali bih rekla da se njena veličina, organizacija i funkcija u današnjem društvu mijenja, ističe za Srpskainfo Aleksandra Hadžić, vanredni profesor na predmetima iz oblasti razvojne psihologije Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
Porodični ljekari u Srpskoj uočavaju da imamo dosta radne snage koja je opterećena poslom, ali to je još u procentima koji su očekivani, kažu za Srpskainfo u Udruženju doktora porodične medicine RS.
Kao psiholog i psihoterapeut, napraviću osvrt šta mi se sviđa i ne sviđa u oblasti zaštite mentalnog zdravlja naših sugrađana. Jako mi se dopada što ima sve više savjetovališta, udruženja, edukovanih profesionalaca iz različitih terapijskih pravaca kojima se naši sugrađani mogu obratiti za pomoć kad se nađu u stanju potrebe ili neke životne krize.