Stručnjaci su uočili veću vjerovatnoću od preuranjene smrti kod ljudi koji dugo sjede zbog kancelarijskih poslova ili pred televizorom.
Kao protivtežu tome, oni preporučuju “umjerene aktivnosti”, poput vrlo brzog hodanja (6,5 kilometara ili brže), intenzivna čišćenja – poput pranja prozora, zatim vožnju bicikla brzinom od 16-19 kilometara, igranje badmingtona…
Postoje i intenzivne aktivnosi poput planinarenja, trčanje brzinom od 9,5 kilometara ili brže, rad u vrtu lopatom, brza vožnja biciklom, igranje fudbala, košarke ili tenisa.
U sklopu nove studije, objavljene u onlajn verziji časopisa “Britanski žurnal sportske medicine”, stručnjaci su proučili podatke prikupljene kod 11.989 osoba iz Norveške, Švedske i SAD, starijih od 50 godina, od kojih su polovinu činile žene.
Pokazalo se da je 5.943 aktera istraživanja svakodnevno provelo nešto manje od 10,5 sati sjedeći, dok ih je 6.042 sjedeći provelo oko 10,5 ili više sati.
U sklopu petogodišnjeg praćenja ispitanika umrlo je njih 6,7 odsto ili 805 osoba.
Istraživanje je pokazalo da fizičke aktivnosti u trajanju od 22 minute svaki dan neutrališu negativne posljedice sjedenja i otklanjaju rizik od prerane smrti zbog dugotrajnog sjedenja.
Autor istraživanja Edvard Sagelv, s norveškoga Arktičkog univerziteta, navodi da su naučnici otkrili da je veći rizik od preuranjene smrti uočen samo u onoj grupi osoba koja je dnevno sjedila više od 12 sati.
Studija je pokazala da svaka minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti smanjuje rizik od preuranjene smrti.
To znači da je taj rizik bio manji kod aktera koji su dnevno vježbali i manje od 22 minute, na primjer deset minuta. I to je bilo korisno – ističu ljekari.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu