Vijekovima su ta čuda definisala stvaralačke ambicije. Jedno po jedno, proglašavana su najvećim dostignućima ikada izgrađenim ljudskim rukama.
Uprkos impozantoj veličini i neshvatljivom inženjerstvu, ta djela nisu mogla da izdrže test vremena. Zemljotresi, požari, pljačke, zanemarivanje, jedno po jedno čudo (osim jednog) je nestalo. Šta se zapravo dogodilo sa čudima antike?
1. Svjetionik Aleksandrije
Aleksandrija je bila jedno od najboljih dostignuća Aleksandra Velikog. Navodno je sam osvajač mapirao granice grada nakon što je izabrao lokaciju. Novi grad je postao velika luka i bio jedan od mnogih gradova koji su nosili ime mladog osvajača.
Završen oko 280. godine prije nove ere, Aleksandrijski svjetionik bio je jedna od najviših građevina antičkog svijeta. Brodovi iz cijelog tadašnjeg svijeta nazivali su Aleksandriju domom i bilo je ključno da luka ima svjetionik dovoljno veliki da zadovolji njene potrebe.
Svjetionik je oštećen zemljotresima između 10. i 14. vijeka i na kraju se urušio u more. Neki njegovi kamenovi su ponovo korišćeni u građenju kasnijih utvrđenja.
2. Viseći vrtovi Vavilona
Viseći vrtovi Vavilona su bili kraljevski vrt izgrađen na velikom nizu terasa. Voda bi se slivala niz akvadukte sa vrha, navodnjavajući divne i bujne vrtove. Vrtovi su ljudima obezbjeđivali vodu i hlad, a istovremeno prikazivali širok spektar drveća i biljaka.
Za razliku od drugih čuda antičkog svijeta, u Vavilonu nikada nisu pronađeni definitivni arheološki dokazi postojanja visećih vrtova, bez obzira što su tadašnji pisci sa oduševljenjem opisivali terasaste bašte navodnjavane genijalnom mehanizacijom.
Neki naučnici sada sugerišu da su se oni možda zapravo nalazili u Ninivi (Asiriji), a ne u Vavilonu. Ako su vrtovi zaista postojali, vjerovatno su uništeni tokom jednog od brojnih vavilonskih ratova.
3. Zevsova statua u Olimpiji
Džinovska statua Zevsa od slonovače i zlata, djelo Fidije, najslavnijeg starogrčkg vajara, iz 5. vijeka prije nove ere, krasila je unutrašnjost hrama u Olimpiji koja se nalazila u dolini gdje se rijeke Alfej i Kladeos spajaju na poluostrvu Peloponez u zapadnoj Grčkoj.
Grad je služio kao mjesto održavanja drevnih Olimpijskih igara i bio glavno vjersko svetilište posvećeno vrhovniom bogu grčke mitologije Zevsu. Statua je stajala kao impozantni dokaz moći bogova.
Istoričari kažu da je premještena u Carigrad u 4. vijeku nove ere. Upravo tokom ovog perioda tranzicije stari paganski bogovi su postepeno potiskivani u korist hrišćanstva. Statua je dobila novi dom, gdje je vjerovatno uništena u požaru u 5. ili početkom 6. vijeka. Njeni ostaci nikad nisu pronađeni.
4. Artemidin hram u Efesu
Prvobitno izgrađen oko 550. godine prije nove ere, Artemidin hram je spalio 356. godine prije nove ere Herostrat (koji je tražio slavu kroz podmetanje požara).
Hram je jedino svjetsko čudo koje je ponovo izgrađeno. Obnovljen je u većim razmjerama nakon prvog uništenja, stvarajući drugo i još bolje svjetsko čudo. Kasnije su ga Goti opljačkali 262. godine nove ere, tokom jednog od mnogih rimskih ratova.
Hram je postepeno propadao i bio zaboravljen nakon što je carstvo prešlo na hrišćanstvo. Danas postoje samo temelji i fragmenti.
5. Mauzolej u Halikarnasu
Izgrađen oko 350. godine prije nove ere kao grobnica Mauzola (odakle potiče reč mauzolej), Mauzolej u Halikarnasu bio je visok oko 45 metara, ukrašen skulpturalnim reljefima. Strukturu su projektovali grčki arhitekti Satiros i Pitije iz Prijene u stilu susjednih grobnica, ali je bila veličanstvenija. Bila je to najveća grobnica na svijetu (Tadž Mahal je sada najveći mauzolej na svetu).
Seriju zemljotresa između 12. i 15. vijeka ta velika kamena građevina nije mogla da izdrži, jer je svaki od potresa dodatno slabio zdanje dok se nije srušila. Mnoge od njenih sačuvanih skulptura odnijete su u Britanski muzej. Ovo je jedno od rijetkih svjetskih čuda čiji konačni i umjetnički dijelovi i danas postoje.
6. Kolos sa Rodosa
Ova bronzana statua boga sunca Helija, završena 280. godine prije nove ere, visoka oko 33 metra, stajala je u luci Rodos. Statua je čuvala ulaz u luku i dočekala brojne brodove koji su pristajali u nju.
Rodos je nekada bio ključna luka i trgovačka stanica drevnog Mediterana. Ova statua je govorila o bogatstvu i moći Rodosa tokom tog perioda.
Zemljotres je srušio statuu 226. godine prije nove ere. Stotinama godina, ostaci statue ostali su vidljivi ispod talasa, ležeći tamo gdje su pali. Dijelovi statue su vijekovima ležali netaknuti sve dok arapski osvajači navodno nisu prodali bronzu kao otpad u 7. vijeku nove ere.
7. Velika piramida u Gizi
Jedino antičko svjetsko čudo koje i danas stoji je Keopsova piramida u Gizi. Dok je svako drugo čudo palo zbog nasilja, bilo ljudskog ili prirodnog, Velika piramida je prkosila svim iskušenjima i nastavila da zadivljuje. Izložena vremenskim uslovima i istrošena, ona dominira pejzažom hiljadama godina nakon svoje izgradnje.
Velika piramida je završena oko 2560. godine prije nove ere za faraona Keopsa. Vremenom je veći dio njenog glatkog bijelog krečnjačkog kućišta ogoljen za druge građevinske projekte, ostavljajući grublje jezgro vremenskim uslovima i pljačkama. Ipak je ostala izvanredno očuvana.
Keopsova piramida je nekada blistala nezamislivom svjetlošću. Spoljašnjost je bila od svijetlog krečnjaka koji je odbijao sunce, a kapa na vrhu je bila napravljena od poliranog zlata ili bronze, koja bi blistala poput zvijezde tokom dana.
Iako piramide i danas oduzimaju dah i gotovo su nevjerovatne, nekada su bile mnogo veličanstvenije i impresivnije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.