Ratnohuškačke izjave i reakcije bošnjačkih političara, javnih ličnosti i jezivi govor mržnje u medijima i na društvenim mrežama, koji su, po mnogim ocjenama, ove godine čak prevazišli već uobičajenu histeriju koja se u bošnjačkoj javnosti pojavljuje uoči svakog obilježavanja 9. januara u Republici Srpskoj, predstavljaju logičan povod za otvaranje javne diskusije o tome da li je moguće pomirenje u državi čiji narodi imaju potpuno suprotne poglede na istorijske događaje, kao i budućnost ove zemlje.
Prozivke na račun „genocidne tvorevine“ i pozivi na „finalni obračun sa četnicima“ ove godine dodatno su „podebljani“ i zbog premijere dokumentarnog filma srpsko-kanadskog režisera Borisa Malagurskog o uzrocima nastanka Republike Srpske, čija je projekcija izazvala nezapamćeno ludilo i poziv na linč u FBiH ne samo autora filma, već čak i novinara iz federalnih medija koji su se usudili da razgovaraju s Malagurskim.
Prihvatanje različitosti
Da li je, u ovakvoj klimi, uopšte moguće suštinsko pomirenje pitali smo ljude iz nevladinog sektora, političke analitičare, kao i pojedince iz političkog života koji su proteklih decenija bili aktivno uključeni u rad zajedničkih institucija BiH.
Direktor Centra za humanu politiku, Momir Dejanović, za Srpskainfo kaže da je osnovni problem u postizanju pomirenja i napretka u BiH to što pojedine strane, prema njegovim riječima, imaju pogrešan i idealizovan pristup tom pitanju.
– Osnovni uslov za pomirenje, ili bolje rečeno normalizaciju stanja, jeste prihvatanje različitosti koje postoje u BiH. Ostali uslovi su suočavanje sa prošlošću, dogovor o državnoj zajednici, ukidanje OHR, zamjena stranih sudija u Ustavnom sudu BiH onim domaćim, kao i smanjivanje manipulativne zloupotrebe različitosti od strane političkih predstavnika naroda i sprečavanje nedobronamjernog miješanja drugih država u pitanja koja su u isključivoj nadležnosti predstavnika naroda u BiH – smatra Dejanović.
On ističe da u BiH, pored postojećih već pobrojanih razlika, postoje i one koje se odnose na njeno unutrašnje uređenje, posljednji ratni sukob, spoljnopolitičke prioritete, članstvo u NATO, kao i brojna druga pitanja.
– Problem Dana Republike Srpske nije u datumu, već u samom postojanju Srpske, koje je neprihvatljivo za veći dio bošnjačkog naroda i njegove političke i intelektualne elite. To je jedna od razlika koja bi trebalo da bude prihvaćena, ukoliko postoji namjera da BiH opstane i napreduje. U odnosima srpskih i hrvatskih političkih predstavnika postoji napredak i razumijevanje za međusobne razlike, za razliku od bošnjačkih političkih predstavnika, koji do sada nisu prihvatili te razlike. Možda se nešto promijeni, ukoliko nakon posljednjih izbora opstane dogovorena većina na državnom i drugim nivoima vlasti – navodi Dejanović.
“Jovi ne smeta Mujo ili Ivo”
Sociolog i univerzitetski profesor Slavo Kukić smatra da do iskrenog pomirenja u BiH neće doći sve dok je, kako kaže, na djelu politička paradigma koja opterećuje ovu zemlju još od devedesetih godina prošlog vijeka.
– Toj paradigmi nije u prvom planu mir među ljudima, već kako što duže ostati u sedlu vlasti. Najefikasniji način za to je konflikt na nacionalnoj i vjerskoj osnovi i oni taj konflikt razvijaju na sve moguće načine, pa, između ostalog, i preko različitih praznika. Da li su oni državni ili entitetski, manje je važno – kaže Kukić za Srpskainfo.
Drugim riječima, dodaje on, sve dok na vlasti u BiH opstaju ostrašćeni nacionalisti obični građani će, prema Kukićevim riječima, živjeti ovako kako sada žive, u sve većem siromaštvu, a veliki broj ljudi će pakovati kofere i odlaziti iz zemlje.
– Na kraju, ovdje se uopšte ne radi o potrebi pomirenja među običnim ljudima. Hipotetički, kada bi pretpostavili da BiH ostane bez političara i bez političke klase, siguran sam da bi ljudi živjeli kao što su vijekovima ranije živjeli. Svako bi se zabavio o svom jadu i razmišljao bi jedino o tome kako da prehrani svoju porodicu i kako da „spoji“ od prvog do prvog sljedećeg mjeseca. Ne smeta ovdje nekom Jovi izvjesni Mujo ili Ivo, kao i obrnuto. Oni smetaju jedino političkoj kasti na vlasti, kojoj je za opstanak u foteljama potrebno održavanje mržnje, netrpeljivosti i strahova – tvrdi Kukić.
Izvrtanje činjenica
Visoki funkcioner SNSD i dugogodišnji poslanik te stranke u Parlamentu BiH, Lazar Prodanović, takođe smatra da reakcije iz FBiH na proslavu Dana Republike Srpske, kao i histerija koja se u bošnjačkoj javnosti digla zbog prikazivanja filma Borisa Malagurskog u Istočnom Sarajevu, predstavljaju najbolji dokaz tome da skoro tri decenije od završetka rata nacionalne tenzije ne samo da nisu splasnule, već da se dalje razbuktavaju.
– Stalno se stvara ambijent koji narušava i ovako slabo izgrađeno povjerenje i razumijevanje među narodima u BiH. U čitavoj priči, najviše bodu oči stalni i kontinuirani napadi na Republiku Srpsku, koji su nastali izvrtanjem činjenica i teza, kao i pokušajem uspostavljanja diktata samo jedne strane. Niko u Srpskoj nema dilemu niti potrebu da osporava datume koje proslavljaju Bošnjaci ili Hrvati, kao što ne smatram da je dobra poruka to da bilo ko osporava praznike koje proslavlja Republika Srpska – kaže Prodanović za Srpskainfo.
On tvrdi da reakcije iz Sarajeva na proslavu Dana RS jedino predstavljaju dolivanje ulja na vatru koje, kako ističe, neće dovesti do promjene stava Srba o tom prazniku.
– Naravno da srpski narod neće pristati da mu se bilo šta od njegovih tradicija silom oduzima. Treba da tražimo kompromis, a ne da radimo na novoj destrukciji – poručuje Prodanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu