Sitni svjetlo-plavi cvjetovi, nazubljeni listovi ljubičasti sa donje strane. Naši preci su je brali za čišćenje krvi i jetre, a stari travari su je zvali univerzalnim lijekom. Ime je, po legendi, dobila po Svetoj Veroniki, koja je tkaninom sa likom Hrista izlečila cara Tiberija od lepre.
Kako izgleda čestoslavica i zašto je lako prepoznati
Veronica officinalis je višegodišnja zeljasta biljka koja se pruža po zemlji. Cvjetovi su sitni, sakupljeni u grozdaste cvasti, boje između svjetlo-plave i bledo-ljubičaste. Listovi su zeleni i nazubljeni, a sa naličja maljavi i ljubičasti. Raste po livadama, šumskim proplancima i uz staze. Zato mnogi prođu pored nje ne sluteći šta gaze.
U sebi krije iridoidne glikozide, flavonoide, tanine, kao i hlorogensku i kafenu kiselinu. Tu su i saponini i tragovi etarskog ulja. Ta mješavina joj daje reputaciju koju drži vijekovima, prenosi Krstarica.
Šta liječi biljka čestoslavica po narodnoj medicini
Čestoslavica se tradicionalno uzimala za čišćenje krvi, pa su je nekada davali i oboljelima od gube. Zapisi o njoj postoje još u XVI vijeku, a preporučivao ju je i čuveni Sebastijan Knajp kao lijek za bezbroj tegoba.
Narod je koristi za olakšavanje iskašljavanja i kod problema sa plućima. Pomagala je kod tegoba sa želucem, crijevima i jetrom, ali i kod bubrega i mokraćnih puteva. Kod gihta i reumatskih bolova ublažavala je nelagodu u zglobovima. Zanimljivo, ista biljka koja izaziva znojenje kada se pije, spolja se nanosi da zaustavi znojenje stopala.
Preporučivala se i protiv vrtoglavice i nervoze kod ljudi koji mnogo rade glavom. Kod ekcema i svraba kože pravili su obloge. Za rane su radili ispiranja da brže zarastu. Tradicija je bogata, ali podsjetimo: riječ je o narodnoj primijeni, ne o zamijeni za ljekara. Za probleme sa jetrom uvijek se prvo posavjetujte sa ljekarom, kako preporučuje i američka Nacionalna medicinska biblioteka.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.