S kraja na kraj zapadne Krajine, od Bosanskog Grahova do Drvara i Glamoča, mnoga su srpska sela skoro opustjela, ali jedno od njih je ipak posebno.
Prije otprilike godinu dana, neposredno nakon izbijanja pandemije korona virusa, više od 400.000 gastarbajtera vratilo se u Srbiju.
Bosna i Hercegovina je među deset zemalja svijeta iz kojih je u proteklih godinu otišlo najviše stručne radne snage u Njemačku prema novom Zakonu o zapošljavanju stručne radne snage u toj zemlji, koji je počeo da važi prije godinu dana.
Uskoro kreće vakcinacija u ovoj zemlji, a šef ima pravo da otpusti radnika koji se tome protivi.
Oko 40 privrednika grada Prijedora danas je u Ništavcima prisustvovalo skupu pod nazivom „Gdje smo i kako dalje“ .
Crna Gora bila je najnerazvijenija republika u Jugoslaviji. Danas ima tržišno orijentisanu ekonomiju, zvanična valuta je evro, građani mjesečno zarađuju 519 evra u prosjeku, a penzioneri oko 300 evra.
Građani Srpske i BiH, koji su iz Njemačke morali da se vrate nakon širenja korona virusa i proglašenja pandemije, kao ozebao sunce čekaju kada će moći da se vrate u ovu državu.
Tek bi se ove godine zaposlenost u Hrvatskoj mogla približiti nivou koji je imala pretkrizne 2008. godine, kada je u zemlji radilo, odnosno plaćalo penzijske doprinose 1,6 miliona građana, piše Večernji list.
Društvene mreže posljednjih dana pune su oglasa u kojima poslodavci traže radnike. Riječ je o radnim mjestima širom Hercegovine (Ljubuški, Međugorje, Mostar, Čapljina…).
Stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u decembru porasla na 4,9 odsto, ali je tržište rada u najvećoj evropskoj ekonomiji i dalje ostalo snažno.
Predsjednik Njemačke obrtničke komore Hans Peter Volseifer izrazio je u srijedu bojazan da bi nedostatak stručnih radnika mogao naškoditi njemačkom privatnom sektoru.
Zbog sve većeg nedostatka radne snage, domaći, ali i strani, poslodavci u Hrvatskoj sve češće posežu za stranim radnicima. Prema posljednjim podacima iz juna ove godine, u Hrvatskoj nedostaje oko 300.000 radnika. Ako se trend starenja, ali i iseljavanja stanovništva nastavi do 2050. godine moglo bi nedostajati i milion radnika.
Kvalifikovani, vrijedni radnici, dobro potkovani znanjem i iskustvom, osobine su po kojima Srbe prepoznaju u svim krajevima svijeta. Stoga i ne čudi što njemačke agencije za zapošljavanje baš u Srbiji traže radnike iz sve više oblasti, za razliku od ranijih godina kada su uglavnom bile usmjerene na medicinsko osoblje.
Sindikat radnika građevinarstva upozorava na veoma niska primanja zaposlenih u ovom sektoru, dok predsjednik Privredne komore RS i direktor građevinske firme Borko Đurić tvrdi da prikazane statističke plate nisu realne i da dosežu 1.000 maraka.
Pad domaće radne snage već duži period bilježi se u Bosni i Hercegovini.
Ban Bogoljub Kujundžić ostaće zapamćen kao graditelj Gradskog stadiona.
Osobe koje su registrovane u zavodima za zapošljavanje iako su nezaposlene nerijetko odbijaju poslove koji im se nude. Tako su tokom ove i prošle godine najčešće odbijani poslovi konobara, zidara, tesara, vozača teretnih vozila, prodavača, ali i profesora matematike i njemačkog jezika.
Nedostatak radne snage sve više pogađa Hrvatsku, a mnogi poslodavci se žale da ne mogu da nađu radnike naročito tokom sezone i posežu za uvoznom radnom snagom, prenose hrvatski mediji.
Prosječna plata u BiH u proteklih 10 godina povećana je za manje od 100 KM, a potrošačka korpa za skoro 500 KM!
Sezona na Jadranu je u punom zamahu, a hrvatskim hotelijerima i ugostiteljima nedostaje radne snage. Za to je kriva vlada jer nije izdala dovoljno kvota za zapošljavanje stranaca u turizmu.