Prvi upisni rok za buduće srednjoškolce počinje 10. juna, a na području istočne Hercegovine u nastupajuću školsku godinu biće upisana 574 učenika, rečeno je Srni iz uprava srednjih škola sa ovog područja.
Mladi kod nas demokratiju vide uglavnom samo kao floskulu o kojoj se pričaju „šuplje priče“ u školama, radionicama i medijima.
U Bosni i Hercegovini su potrebni dalji napori u borbi protiv korupcije, unapređenju vladavine prava, te jačanje institucija kako bi se unaprijedila konkurentnost.
Podatak da će čak 65 odsto sadašnjih prvačića obavljati poslove koji danas uopšte ne postoje “natjerao” je i nadležne u Republici Srpskoj da se angažuju na promjeni obrazovnog sistema.
Mladi u Bosni i Hercegovini ne čitaju, ne idu na kulturne manifestacije, ne putuju, niti pretjerano vole da se bave sportom, ali zato obožavaju da sjede u kafićima i maštaju kako će napustiti ovu zemlju ili kako će njome jednog dana upravljati despot čvrste ruke koji će građane dovesti u red.
„Republika Srpska je za pet godina ostala bez 10.000 studenata“. „Srpska za šest godina siromašnija za 9.000 osnovaca“. „Na vrtiće i dalje čeka hiljadu djece“.
U obrazovnom sistemu Republike Srpske ima ukupno 174.230 vrtićke djece, učenika i studenata za čije obrazovanje se godišnje izdvaja nešto manje od pola milijarde maraka.
Procenat žena bez obrazovanja u BiH je više od četiri puta veći nego kod muškaraca.
Od ukupnog broja nezaposlenih u Republici Srpskoj, svaki deveti ima fakultetsku diplomu, a bez posla je i nemali broj mastera, magistara i doktora nauka.
Poput svega ostalog, i obrazovni sistem se u Srpskoj nalazi na aparatima. Tako je odavno, posebno sa osnovnim obrazovanjem.
Većina pjevačica u Srbiji ne može baš da se pohvali visokim obrazovanjem. Uglavnom su birale da umjesto da idu u školu odlaze u kafane u kojima su već kao mlade počele mnogo da zarađuju, ali ipak ima i izuzetaka.
Učenici ponekad ni u srednjoj školi ne znaju čitati, a mi ih ne smijemo uvijek pravedno ocjenjivati zbog pritisaka sa svih strana.
Opština Gradiška odlučila je da ove godine izdvoji 2.500.000 KM za potrebe obrazovnih ustanova te stimulisanje učenika, studenta i profesora, što je deset odsto budžeta ove lokalne zajednice za tekuću godinu.
Bosna i Hercegovina se nalazi na 87. mjestu u rangu 140 zemalja po ocjeni vještina radne snage, te kvantitetu i kvalitetu obrazovanja po metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma.
Zalaganje za tzv. „usklađivanje visokog obrazovanja sa tržištem rada“ predstavlja centralno mjesto svakog ekonomskog i političkog narativa danas. Međutim, nije posve izvjesno da zagovornici te ideje razumiju ono o čemu govore.
Iako je opštepoznato da mnogi političari nisu došli direktno sa nekih od fakulteta političkih nauka, niti im je politika struka, malo se zna o tome šta su zapravo oni po zanimanju.
Naše osnovno i srednje obrazovanje prevaziđeno je, jer nas slabo priprema za život i rad u 21. vijeku, upozorenje je mnogih stručnjaka.
Deset godina nakon takozvane Bolonjske reforme u našem visokom obrazovanju sa svih strana iskaču znaci upozorenja da se nešto ponovo mora mijenjati.
Skoro pola miliona ljudi u BiH nije završilo osnovnu školu, a obrazovanje odraslih nikad nije bilo prioritet. Nikome nije palo na pamet da se bavi ljudima koji su zbog prošlosti ostali bez škole i zato redovno zauzimamo posljednja mjesta na listama obrazovanih naroda.
Posljednji popis stanovništa pokazao je da u Banjaluci živi više od 25.000 ljudi koji imaju samo osnovno obrazovanje ili uopšte nisu išli u školu.