Evropski sud za ljudska prava obratio se krajem prošlog mjeseca Kancelariji visokog predstavnika (OHR), tražeći izjašnjenje po pitanju predmeta koji je pred ovom institucijom označen kao "Demokratska fronta protiv BiH".
BiH je jedina zemlja u Evropi, a vjerovatno i među rijetkima u svijetu, gdje strani ambasadori aktivno učestvuju u njenoj unutrašnjoj politici, dijele lekcije i packe domaćim političarima, nediplomatski podižu ton, pa čak i prijete domaćinima ukoliko im neka njihova odluka nije po volji.
Organi Republike Srpske izvršili su nezapamćen udar na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i punopravnu članicu Ujedinjenih nacija - državu BiH, navodi u saopštenju član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) odala je danas počast srpskim žrtvama u Podrinju.
Kancelarija tzv. visokog predstavnika u BiH osuđuje najnovije pokušaje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da potkopa integritet BiH i onesposobi njene ključne institucije.
Ustavni sud BiH, OHR i nedosljednost srpske politike u odgovoru na njih, praćeno čuvenom naknadnom pameću, nekako idu zajedno. Zato ih je ovdje nemoguće odvojiti, iako je jasno da nema dovoljno prostora da se raspetljaju sve tačke dodira.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je u Narodnoj skupštini Srpske da Kristijan Šmit nije dobio podršku u UN kako je to predviđeno u Dejtonskom sporazumu, te da se u Službenom glasniku Republike Srpske ne mogu objavljivati odluke nelegitimnog visokog predstavnika.
Visoki predstavnik moći će da objavljuje svoje odluke u Službenom glasniku RS i ako Narodna skupština na današnjoj posebnoj sjednici usvoji izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa kojima „prestaje obaveza da se u Službenom glasniku objavljuju propisi i drugi akti koje donosi visoki predstavnik u BiH“.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, govoreći na početku posebne sjednice parlamenta gdje jedina tačka dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, rekao je da je “borba sa OHR velika i dugotrajna”.
Vlada Republike Srpske na 6. posebnoj sjednici u Banjaluci dala je pozitivno mišljenje na Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, po hitnom postupku.
Predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić rekao je da će u srijedu, 21. juna, biti održana posebna sjednica parlamenta na kojoj će biti razmatran Zakon o izmjeni zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske.
Pitanje imovine Republike Srpske je trajno riješeno Dejtonskim sporazumom, izjavio je delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević, poručivši da je došao da to izjavi ispred zgrade OHR.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da Republika Srpska neće poštovati nametanje zakona OHR da moraš da ga poštuješ.
Kancelarija visokog predstavnika (OHR) priprema izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je predviđeno krivično gonjenje za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, saznaje Srna.
Prvo je naišao na otpor i ignorisanje od strane Republike Srpske, a isto to sada Kristijan Šmit sve češće doživljava i od dijela javnosti i političara u Federaciji BiH. Da li je to dovoljno da se Bosna i Hercegovina napokon riješi gubernatora u liku visokog predstavnika koji skoro tri decenije odlučuje o brojnim važnim pitanjima u ovoj zemlji.
Drugi konsultativni ekspertski sastanak o pitanju državne imovine održan je juče u Delegaciji Evropske unije u Sarajevu.
Nekoliko stotina građana okupilo se ispred OHR u Sarajevu na protestu protiv visokog predstavnika u BiH, kojeg Republika Srpska ne priznaje, Kristijana Šmita.
Kancelarija visokog predstavnika, uz podršku Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, formirao je Radnu grupu eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini.
Pozivamo visokog predstavnika Kristijana Šmita da ne donosi odluke koje su protivne zvaničnim odlukama Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je u BiH potrebno odlučivanje vratiti u institucije i insistirati na unutrašnjem političkom dogovoru, bez miješanja raznih mešetara sa strane.