Domaća prihrana za paradajz ne mora da košta ni dinara, a već poslije deset dana vidi se razlika koju ne može da donese nijedna kesa iz poljoprivredne apoteke.
Lažan paradajz ove sezone košta isto kao i pravi, a razliku primjetimo tek kad ga isiječemo kod kuće – tvrda srž, bijele žilice i ukus kao da smo ga izvadili iz zamrzivača u januaru.
Mnogi baštovani tokom ljeta vode istu bitku, kako sačuvati paradajz od bolesti i obezbijediti bogat rod bez trošenja novca na skupa hemijska sredstva. Iako tržište nudi na desetine preparata za prihranu i zaštitu biljaka, iskusni povrtari sve češće se vraćaju jednostavnim i prirodnim rješenjima.
Svako orezivanje paradajza u srpskoj bašti počinje pogrešno, jer većina nas prvo grabi makaze ka vrhu biljke.
Pravilna rezidba paradajza jedna je od najvažnijih mjera njege koja direktno utiče na razvoj biljke, kao i na veličinu i kvalitet plodova.
Zalivanje paradajza svakog drugog dana „odozgo“, po listu i sa crijevom u ruci, najbrži je put da plodovi popucaju i ostanu kiseli.
Paradajz, sveprisutan u ishrani, od brze hrane do visoke kuhinje, preuzima novu ulogu: simbol rastućih troškova.
Možda vas miris domaćeg paradajza odmah vraća u djetinjstvo i dedin plastenik, ali jedno je sigurno – ukus onog koji sami odgajite ne može se mjeriti ni sa jednim iz supermarketa.
Razlika između nekoliko plodova i punih gajbi paradajza često zavisi od jedne stvari - pravilne prihrane u pravo vrijeme. Stručnjaci upozoravaju da paradajz traži mnogo hranljivih materija i da bez odgovarajućeg đubriva teško može dati bogat rod.
Paradajz nije samo ukusan dodatak jelima, već i vrijedan izvor vitamina, vlakana i snažnih antioksidanasa poput likopena, koji mogu pozitivno uticati na zdravlje srca, mozga i sistema za varenje.
Turci imaju poseban pristup zalivanju paradajza i veruju da upravo način na koji biljka dobija vodu tokom razvoja plodova presudno utiče na njihov kvalitet, veličinu i ukus.
Osvježavajuća, sa malo kalorija i puno hranljivih materija, salata od paradajza, krastavca i mladog luka je mnogo više od običnog priloga.
Paradajz je jedna od omiljenih biljaka u baštama jer nije previše zahtjevan za uzgoj, a uz malo pažnje može dati nevjerovatno bogat rod.
Turci imaju poseban pristup zalivanju paradajza i vjeruju da upravo način na koji biljka dobija vodu tokom razvoja plodova presudno utiče na njihov kvalitet, veličinu i ukus. Iskusni baštovani posebno naglašavaju da paradajz u ovom periodu mora da primi dovoljno vlage, jer tada biljka troši najviše energije na formiranje plodova.
Ako želite krupan mesnati paradajz i duplo veći rod, odgovor vjerovatno već imate u kanti pored šporeta.
Sezona vrtlarenja je u punom jeku, a svi žele bogat, zdrav i plodonosan vrt. Dobra vijest je da za bujne biljke nije uvijek potrebno skupo đubrivo – iskusni baštovani kunu se u jednostavne, domaće preparate koje već imate u kuhinji.
Paradajz je jedna od najčešće korišćenih namirnica u domaćinstvu, ali stručnjaci upozoravaju da se na pijacama i u marketima sve češće mogu naći plodovi koji nisu prirodno sazreli.
Paradajz koji izgleda kao sa reklame često je pun otrova, a ne hranljivih sastojaka.
Jagode su omiljeno voće u mnogim domaćinstvima, no uspjeh njihovog uzgoja u vrtu često ovisi o pravilnom odabiru susjednih biljaka. Dok neke mogu poboljšati rast i zaštitu od štetnika, druge biljke mogu štetiti jagodama i značajno smanjiti njihov prinos.
Gomilanje opasnih toksina iz duvanskog dima svakodnevno iscrpljuje cijelo tijelo i tiho razara krvotok. Srećom, dobrobiti paradajza nude odličan i sasvim prirodan odgovor na ovaj ozbiljan zdravstveni problem.
