Nije tu problem u količini vode, nego u tome gdje ona završava i kada je sipate.
Sigurno ste primijetili onog komšiju koji u svom malom dvorištu od deset kvadrata bere krupne, sočne plodove, dok vi, iako imate pet redova, jedva napunite tanjir.
Upamtite, junsko sunce kod nas ne prašta. Čim prođe deset sati ujutru, zemlja se toliko zagrije da hladna voda iz crijeva pravi pravi šok za korijen. List se od toga sprži i ošteti, cvjetovi masovno otpadaju, a paradajz, umjesto da se fokusira na plod, svu svoju snagu troši samo na to – da nekako preživi.
Zašto pravilno zalivanje paradajza mijenja prinos?
Paradajz nije salata, pa da mu malo vode s površine bude dovoljno. Njegov korijen ide duboko i traži vlagu na nekih 25 do 30 centimetara ispod zemlje. Kad ga zalivate svaki dan po malo, korijen ostaje plitko, pa biljka postane kao dijete – zavisi od vas i čim preskočite jedan dan na ovoj vrućini, ona odmah vene.
Zapamtite samo jedno pravilo koje zlata vrijedi: zalivajte ga rjeđe, ali obilno. Dovoljno je dva do tri puta nedjeljno, ali svaki put ga nalijte toliko da se zemlja oko korijena dobro natopi. Najlakše vam je da provjerite prstom – gurnite ga u zemlju, i ako je suvo sve do drugog članka, vrijeme je za vodu.
Koliko vode treba jednom žbunu?
Za odraslu biljku računajte na nekih 4 do 5 litara vode po zalivanju, na svaka dva do tri dana. U jeku najveće žege, kad temperatura pređe 32 stepena, slobodno ga zalivajte svaki drugi dan, ali nemojte preterivati. Ako se zemlja stalno „davi“ u vodi, korijen će početi da truli, a listovi će vam požuteti od dna ka vrhu.
I još jedan savjet – kišnica je za paradajz pravo zlato. Sakupite je u neku staru kantu ispod oluka i on će vam to vratiti slađim plodovima. Ako baš morate vodom iz česme, imajte na umu da je ona često hladna i „tvrda“, pa je najbolje da je ostavite bar pola dana u kanti da odstoji i lijepo se zagrije na sobnu temperaturu prije nego što njome zalijete baštu.
Kada je zapravo najbolje vrijeme za zalivanje paradajza?
Najbolje je da to radite rano ujutru, negde između pet i sedam sati. Tada je zemlja još hladna, voda se polako i ravnomjerno upija, a listovi će se sasvim osušiti prije nego što sunce dobro upeče. Mnogi misle da je zalivanje uveče, čim sunce zađe, jednako dobro, ali to nije baš tako. Tada listovi ostaju vlažni preko cele noći, a ta vlaga je prava pozivnica za plamenjaču da vam se „useli“ u baštu i napravi štetu.
Šta znači ono čuveno zalivanje „pod korijen“?
Zalivanje paradajza pod korijen znači samo jedno – da mlaz vode usmjerite direktno u zemlju oko stabla, i nikako drugačije. Pazite da pritom ne kvasite ni listove, a pogotovo ne plodove. Cilj je da voda stigne tačno tamo gdje treba, do samog korijena, dok sve ono što je iznad zemlje treba da ostane potpuno suvo, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.