Ne radite ovo čim otvorite oči: Jutarnja greška koju pravi veliki broj ljudi, a oni koji ustaju prije 7 imaju četiri velike prednosti

Iako se često kaže da “jutro nosi dan”, nauka pokazuje da rano ustajanje nije samo stvar discipline i navike.

Rano buđenje povezano je sa nizom faktora koji mogu imati uticaj na zdravlje – od raspoloženja i nivoa energije do načina na koji se hranimo i krećemo tokom dana. Stručnjaci navode da ljudi koji ranije odlaze na spavanje i ranije ustaju često imaju bolju usklađenost sa prirodnim ritmom tijela, što može doprinijeti boljem funkcionisanju organizma.

Naravno, to ne znači da svako mora da ustaje u zoru kako bi bio zdrav. Kvalitetan san, dovoljan broj sati odmora i redovan ritam spavanja i buđenja ostaju najvažniji. Ipak, ako vam jutra teško padaju, možda vrijedi pogledati šta se krije iza navike ranog ustajanja.

Rano ustajanje može da podrži bolje mentalno zdravlje

Način na koji spavamo ima veliku ulogu u našem raspoloženju. Istraživanja ukazuju na povezanost ranijeg odlaska u krevet i ranijeg buđenja sa manjim rizikom od problema poput depresivnog raspoloženja, anksioznosti i psihološkog stresa.

Hana Holms, doktorka nauka, objašnjava da osobe koje imaju raniji ritam spavanja često lakše usklađuju svoj život sa uobičajenim dnevnim rasporedom – školom, poslom i društvenim obavezama.

– Živimo u društvu u kojem nastava počinje već u 7 ili 8 ujutru, a tipičan radni dan traje od 9 do 17 časova. To su periodi kada se najčešće odvija društvena interakcija i kada se očekuje da budemo prisutni – navodi Holms.

Jutarnje svjetlo takođe ima važnu ulogu. Izlaganje dnevnoj svjetlosti nakon buđenja pomaže tijelu da reguliše unutrašnji sat, odnosno cirkadijalni ritam, koji utiče na budnost tokom dana i pospanost uveče.

Kada se tijelo lakše prilagodi dnevnom ritmu, mnogima je jednostavnije da održe stabilniju rutinu.

Ranije buđenje može da utiče na metabolizam i kilažu

Navike spavanja povezane su i sa fizičkim zdravljem. Stručnjaci navode da osobe koje imaju raniji raspored spavanja i buđenja često pokazuju bolje pokazatelje metaboličkog zdravlja, uključujući kontrolu tjelesne mase, šećera u krvi i nivoa holesterola.

Doktorka Simran Malhotra navodi da su raniji ritmovi povezani sa boljim metaboličkim pokazateljima, dok osobe koje kasnije liježu i kasnije ustaju češće imaju navike koje mogu negativno uticati na zdravlje.

Jedan od razloga može biti to što ljudi koji rano ustaju često imaju uređeniji dnevni raspored. Lakše planiraju obroke, više se kreću i ređe ostaju budni do kasno u noć, kada se najčešće javljaju želje za grickalicama i kaloričnom hranom.

Kasni obroci, posebno oni bogati šećerom, mastima i solju, mogu biti problem kada postanu redovna navika. Raniji odlazak na spavanje može pomoći da se taj period jednostavno preskoči.

Jutarnji trening se lakše pretvara u naviku

Mnogi koji pokušavaju da uvedu vježbanje u svakodnevicu znaju koliko je teško pronaći vrijeme kada dan već krene punim tempom. Obaveze, posao i neplanirani događaji često pomere fizičku aktivnost za “kasnije”, koje se nerijetko nikada ne dogodi.

Zbog toga stručnjaci smatraju da jutarnje vežbanje može biti dobra strategija za one koji žele da budu dosljedniji.

Karman Majer, nutricionista i stručnjak za zdrav način života, navodi da ranoranioci često lakše pronađu vreme za trening pre nego što dnevne obaveze preuzmu primat.

Čak i kratka jutarnja šetnja od 20 do 30 minuta može biti koristan početak. Kretanje ujutru šalje telu signal da je vreme za aktivnost, a kasnije tokom dana može pomoći da se organizam lakše pripremi za odmor.

Manje kasnog grickanja i bolja kontrola navika

Jedna od manje očiglednih prednosti ranijeg odlaska na spavanje jeste to što se smanjuje vrijeme provedeno budno u kasnim satima.

Upravo tada mnogi posežu za slatkišima, grickalicama ili dodatnim obrocima, ne zato što su zaista gladni, već zato što su umorni ili im je to postala rutina.

Raniji ritam može pomoći da se prekine taj obrazac. Ako znate da vas u određeno vreme uveče privlači frižider ili kuhinjski ormarić, odlazak u krevet pre tog trenutka može biti jednostavan način da promenite naviku.

Ne morate da ustajete u pet ujutru da biste bili zdravi

Iako rano ustajanje ima određene prednosti, stručnjaci naglašavaju da je najvažnije imati dovoljno sna i kvalitetan odmor.

Nije svako telo isto. Neki ljudi prirodno funkcionišu bolje ujutru, dok drugi imaju kasniji ritam. Najvažnije je da san bude redovan, da traje dovoljno dugo i da se vreme odlaska u krevet i buđenja ne menja drastično iz dana u dan.

Za većinu odraslih preporučuje se između sedam i devet sati sna tokom noći. Ako želite da postanete ranoranilac, promjene bi trebalo uvoditi postepeno.

Umjesto naglog pomjeranja alarma za sat ili dva, stručnjaci preporučuju da pomjerate vrijeme spavanja i buđenja za oko 15 minuta svakih nekoliko dana. Tako se tijelo lakše prilagođava novoj rutini.

Pomažu i jednostavne navike – manje gledanja u ekran pred spavanje, prijatna večernja rutina, jutarnje izlaganje svjetlosti i približno isto vrijeme buđenja čak i vikendom.

Rano ustajanje nije magično rješenje za sve zdravstvene probleme, ali može biti deo uređenijeg životnog ritma. Kada se spoje kvalitetan san, redovna rutina, kretanje i zdrave navike, jutro može postati dio dana koji najviše prija.

Nije poenta u tome da svi postanu ljudi koji ustaju prije svitanja. Poenta je pronaći ritam u kojem se tijelo odmara, a dan počinje bez stalne borbe sa umorom, prenosi Ona.