U pitanju su Desničin “Pronalazak Athanatika” i Ćosićeva “Bajka”, oba iz žanra fantastične literature. Premda su oba pisca slavna zbog svojih realističkih romana, Desnica zbog onih u kojima opisuje ljepotu i tugu života stanovnika sjeverne Dalmacije, a Ćosić zbog svojih romana iz vremena I i II svjetskog rata na teritoriji bivše Jugoslavije.
Roman Vladana Desnice “Pronalazak Athanatika” pripovijeda o čudesnom pronalasku lijeka koji liječi sve bolesti i ljude pretvara u besmrtnike. U pitanju je svojevrsna satira modernog svijeta, u kojoj Desnica razotkriva surovi mehanizam vladajućih elita. Lijek za besmrtnost prvo treba da prime svjetski vjerski poglavari, pa predsjednici država, pa moćni aristokrati, pa razni bogataši, a oni najsiromašniji teško da će za svojih života uspjeti da ga dobiju.
Desnica je roman pisao u svom nasleđenom dvoru u Islamu Grčkom, nadomak Zadra, pod sjenkom svog svog slavnog pretka uskoka Stojana Jankovića Mitrovića. Njegov fantastični roman Monja Jović, stavlja u red ponajboljih distopijskih ostvarenja sa naših prostora uz radove Đordja Jovanovića, Erika Koša, Borislava Pekića.
I rani roman “Bajka” Dobrice Ćosića iz 1966. godine suštinski je antiutopija. Svijet budućnosti je postao totalitaran, ljudi su izgubili svaku vrtu slobode, pa i one lične, žive u nekoj vrsti tehnološkog koncentracionog logora. Glavni junak željan slobode sklapa dijabolički pakt sa podvodnim moravskim demonom Anđamom, daje mu svoju besmrtnu dušu za slobodu. Pisac ostaje na dnu rijeke Morave, slobodan zauvijek. Za uzvrat Anđama postaje smrtan i preuzima svu lošu sudbinu svijeta na sebe.
U sjajnoj studiji “Anđama moderni Mefisto” Antonije Marinković, podrobno objašnjava dalekometne antifaustovske ideje Dobrice Ćosića, koje su i dan danas aktuelne. Dva pomenuta srpska distopijska romana mogu da stoje rame uz rame sa srodnim djelima Zamjatina, Orvela i Hakslija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.