Kultura

Rječnik balkanske mitologije (14): Heraklovi zadaci

Prvi Heraklov zadatak je bio da ubije nemejskog lava, a kao dokaz da donese njegovu kožu kralju Euristeju.

FOTO: GEORG SLICKERS/WIKIPEDIA

Koža tog lava bila je tako debela da je nijedno oružje nije moglo probiti, a mogla ga je ubiti samo ljudska ruka.

Heraklo je pokušao da ga ubije lukom i strijelom, toljagom i bronzanim mačem, ali nije uspio. Heraklo je potom odbacio sve svoje oružje i rvao se s lavom na tlu. Na kraju ga je zadavio. Nakon njegove smrti, Heraklo je satima pokušavao da mu odere kožu. Bio je bijesan jer je mislio da neće uspjeti da ispuni svoj zadatak. No, boginja Atina je došla prerušena u staricu i pomogla mu da shvati da najbolje oruđe kojim bi mogao da razdere lavlju kožu jesu lavlje pandže.

Ispunio je zadatak i nosio neprobojnu kožu kao svoj oklop. Kralj Euristej, vidjevši ga tako prekrivenog, od straha se sakrio u veliku bronzanu posudu. Poslije toga sve je nove zadatke Heraklu zadavao Euristejev glasnik.

Drugi zadatak je bio da ubije čudovište Hidru. Heraklo je stigao do močvare lernejskog jezera gdje je živjela lernejska Hidra. Heraklo je prekrio usta i nos tkaninom da bi se zaštitio od otrovnih para i ispalio plamene strelice u njen brlog kako bi je namamio napolje. Zatim se suočio s njom. Svaki put kad bi odsjekao neku njenu glavu, ona bi opet narasla. Apolodor govori da je Heraklo shvatio kako ovako neće moći da je savlada, te je pozvao svog rođaka Jolaja da mu pomogne. On se dosjetio da spale rane nakon što odsjeku glavu. To su i učinili, te su na kraju ubili Hidru. Jednu njenu besmrtnu glavu postavio je ispod velikog kamena na svetom putu između jezera i Eleja, a potom je umočio strelice u Hidrinu otrovnu krv i tako završio zadatak. Hera je poslije rekla da je zadatak nevažeći jer mu je pomogao rođak.

Euristej je bio ljut zato što je Heraklo izbjegao smrt u prethodna dva zadatka pa je potrošio više vremena razmišljajući o sljedećem zadatku. Treći zadatak bio je uhvatiti košutu koja je bila posvećena Artemidi. Euristej se nadao da će se boginja naljutiti na Herakla. Kerinejska košuta imala je bronzana kopita i zlatne rogove i bila je brža od strijele. Heraklo ju ju morao donijeti živu i pokazati Euristeju, pa ju je lovio godinu dana kroz Grčku, Trakiju i Istru. Nakon što ju je izmorio, odlučio je da odapne jednu strijelu. Pogodio ju je u nogu, ali između mišića i kosti, bez kapi prolivene krvi. Tako ju je zavezao i ponio Euristeju. Susreo je Artemidu i njenog brata Apolona, te joj je objasnio da mu je to zadatak i molio je da mu oprosti rekavši da će košutu brzo vratiti. Artemida mu je dopustila, a Heraklo je košutu odnio Euristeju.

Euristej je želio da zadrži košutu u svom posjedu. Heraklo je znao da mora da vrati košutu, pa je rekao da će mu je predati ako je sam Euristej uzme. Kralj je krenuo po nju. Heraklo ju je pustio, a ona je, brža od strijele, pobjegla svojoj gospodarici Artemidi. Heraklo je potom Euristeju rekao da nije bio dovoljno brz i tako je uspio da završi ovaj zadatak.

Sljedeći zadatak bio mu je da zarobi vepra koji je predstavljao problem seljacima u Erimantu. Heraklo takođe nije smio da ubije svoj plijen. Kentaur Hiron mu je dao savjet da ga zavede u duboki snijeg. Heraklo je uplašio vepra, zbunio ga i natjerao u snijeg gdje ga je zavezao i odnio do Euristeja.

(Nastaviće se)