Kultura

Rječnik balkanske mitologije (21): Mitra

Mitra (Mithras), persijsko božanstvo svjetlosti, poštovano je u cijeloj rimskoj imperiji.

FOTO: WIKIPEDIA

Mitraistička religija se zasniva na dualističkom učenju mazdaizma o stalnoj borbi između principa dobra (Ahura Mazda) i zla (Ariman).

Kao što nebeska svjetlost izvire iz ogromnog kamenog svoda koji natkriljuje Zemlju, tako se i Mitra rađa iz stijene. Već pri rođenju pastiri mu ukazuju poštovanje, a uz njega se nalaze bakljonoše (dadofori), i to jedan s podignutom (Kautes) i jedan sa spuštenom bakljom (Kautopates).

Neki pričaju da je Ahura Mazda obljubio rođenu majku i da je tako začet Mitra. Odmah po rođenju, Mitra se hranio plodovima (smokvama) i stavio je na glavu frigijsku kapu, a u ruke uzeo nož, luk i strijele.

Prvi njegov podvig bila je borba sa bogom Sunca. Mitra je odnio pobjedu, ali se izmirio sa svojim protivnikom. Zatim se borio s divljim bikom. Mitra je savladao životinju i odnio je na leđima u svoju pećinu. Kad je bik uspio da pobjegne, bog Sunca je poslao Mitri gavrana, s porukom da bika ponovo uhvati i da ga ubije. Uz pomoć svog psa, Mitra je našao bika i savladao ga. Iz tijela ubijene životinje nikle su biljke, iz njene koštane srži ili repa izraslo je žito, a iz krvi – vinova loza.

Zao duh je poslao nečiste sile da spriječe to nastajanje života: zmija je pokušala da popije krv, a škorpion je napao genitalije bika i nastojao da otruje božansko sjeme. Svi ti pokušaji su osujećeni i iz prečišćenog sjemena nastale su razne životinje.

Istovremeno su postali i prvi ljudi. Tada je Ariman, gospodar zlih demona, poslao na Zemlju sušu, ali je Mitra uspio da udarcem strijele o stijenu otvori izvor. Kad je nastupio veliki potop, čovjek koga su odabrali bogovi izgradio je lađu i spasao se od te nesreće. Ariman je tada pokušao da uništi ljude pomoću velike vatre, ali u tome nije uspio, jer je Mitra štitio cijeli ljudski rod i posredovao između najvišeg boga i ljudi. Tim događajima završen je Mitrin zemaljski život.

Pošto se na gozbi oprostio od svojih vjernika, Mitra je ušao u Sunčeve kočije i, preko Okeana, koji je uzalud težio da ga proguta, otišao bogovima.

U Mitrinom kultu povezani su osnovni elementi svijeta – voda, vatra, zemlja i vazduh. Pod haldejskim uticajem, u kult Mitre su uvedeni znaci Zodijaka, sedam planeta, kao i Sol i Luna. Svojim vjernicima Mitra postavlja zakone visoke moralnosti i od njih zahtijeva najveću čistoću, askezu i čednost, a zauzvrat im obećava ljepši život poslije smrti, ponovno rađanje i vaskrsenje.

Kao što duša pri rađanju silazi na Zemlju preko sedam sfera, tako se ona poslije smrti istim putem vraća na nebo. Sam Mitra odvodi duše na drugi svijet, sudi im i daje piće besmrtnosti, napitak spravljen od vina i krvi prabika.

Mitrina kultna mjesta nalaze se uglavnom u prirodnim ili vještačkim pećinama, kraj izvora ili bunara. Mitrini vjernici su krštavani. Uvođenje u misterije sastojalo se iz više stepeni posvećenja: Gavran (Corax), Mlada (Nymphus), Vojnik (Miles), Lav (Leo), Persijanac (Perses), Sunčev glasnik (Heliodromus) i Otac (Pater). Žene su bile isključene iz Mitrinog kulta.

Zbog odbojnosti prema svemu što je persijsko, Mitrina religija nije bila prihvaćena u Grčkoj. Tek u vrijeme Rimskog carstva, od vremena Vespazijana, Mitrin kult je zahvatio cijeli antički svijet. Kult persijskog boga širili su po gradovima trgovci sa Istoka, a u graničnim područjima – Orijentalci u rimskim legijama. Pristalice Mitrine religije bili su i robovi, kao i oslobođenici.

Njegov kult dostigao je vrhunac sredinom III vijeka. Već u drugoj polovini II vijeka prihvatili su ga i najviši slojevi rimskog društva. Imperator Komod bio je posvećen u Mitrine misterije. U Karnuntumu je nađen natpis iz koga se vidi da su Dioklecijan, Galerije i Licinije obnovili Mitrino svetilište. U svim dijelovima Rimskog carstva otkriveni su spomenici na kojima su prikazane razne scene iz mita o Mitri: kosmogonija, prvi Mitrini podvizi, borba i izmirenje sa Solom i scena ubijanja bika – pišu Dragoslav Srejović i Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović (Rečnik grčke i rimske mitologije).

(Nastaviće se)