Brojni mitovi iz drevnih vremena još tješnje povezuju drevne Srbe i drevne Grke.
Naučnik Milan Budimir smatra da su Pelazgi, narod koji je živio sjeverno od Grčke, morali imati veze sa prostorima na kojima su živjeli drevni Srbi. Pelazgi u izvornom starogrčkom značenju označava susjede, to jest narod koji živi odmah do Grčkog.
Da li je bog Apolon u jesen i zimu odlazio u posjetu pelaškim Hiperborejcima? Da li ga je kočija koju su vukli labudovi vozila sve do Vinče i drugih naseobina na Dunavu? Brojne figurice nađene u arheološkim nalazištima Vinče i Delosa povezane su sa kultom Apolona.
Apolon je bio bog sunca, svjetlosti, ljepote i reda, zaštitnik umjetnosti, moreplovaca i iscelitelja. Rodio se na Delosu tako što je, prema grčkom mitu, vrhovni bog Zevs oplodio Leto, ćerku božanskih Titana. Ljubomorna Zevsova supruga Hera slala je munje i gromove na sva ostrva koja bi dozvolila da se Leto na njima porodi. Poslala je demonsku zmiju Pitona da progoni i ubije Leto. Njena sestra Asterija, pretvorila se u dvije stijene koje su izronile iz mora. Stijene su bile okružene božanskim bijelim labudovima. Prva je postala ostrvo Delos, a druga je zaustavila Pitona. Na brdu Kintos na Delosu, Leto je rodila blizance, bogove Apolona i Artemidu.
Apolon je zaštitnik umjetnosti i posebno nadahnjivao kipare; otuda i ogroman broj figurica od terakote o kojima piše Miloje Vasić u “Praistorijskoj Vinči”. Figurice u slavu Apolona su u vremenu koje datira do 3000. godine prije nare ere služile za obredne rituale u slavu božansva sunca, a prijateljski narodi su ih razmjenjivali kao poklone. Smatralo se da one imaju veliku važnost u zagrobnom životu, kao pratioci pokojnika na onom svijetu. Slične figurice i vjerovanja u zagrobni život imali su drevni Sumerci i Egipćani.
Apolon je nasljednik prastarih solarnih kultova, od kojih mnogi vode na put u Hiperboreju. Kao bog sunca bio je toliko lijep da je teško bilo gledati od sjaja koji je emanirao, pa su vajari stoga pravili njegove statue kako bi ga ljudi uopšte mogli duže posmatrati. Apolon je bio toliko lijep da je postao uzor za savršene proporcije muškog tijela i lica, a najbolji vajari Antike takmičili su se ko će uraditi njegovu ljepšu skulpturu.
Nepoznati vajari napravili su devet metara visoku skulpturu Apolona upravo ispod njegovog hrama pod brdom Kintos na Delosu. Danas se ostaci te monumentalne skulpture čuvaju u nekoliko muzeja; stopalo se čuva u Britanskom muzeju, a drugi dijelovi u muzeju na Delosu.
Delos je sveto grčko ostrvo na koje se danas može doći samo brodićima sa susjednog Mikonosa. Ostrvo je samo po sebi muzej, a nekada je bilo centar bogate i moćne kikladske civilizacije. Loren Darel je napisao da je to ostrvo pola banka, a pola svetilište.
O njegovoj istoriji napisano je mnogo tekstova. Vjerujem da bi bilo dobro istražiti drevne veze Vinče i Delosa, kao i ulogu Apolonovog kulta na tlu Srbije. Došlo bi se vjerovatno do čudesnih otkrića, te objašnjenja i razloga zbog kojih su Srbi i Grci kasnije bili toliko bliski u vizantijska vremena.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.