Pecine crtice: Jezive priče o Baba Jagi

Ko je zapravo Baba Jaga? Svakako jedna od najpoznatijih i najsloženijih mitskih osoba, posebno istočnoslovenskog folklora, a ne samo obična „zla vještica“ iz dječjih bajki.

U dubljoj mitološkoj interpretaciji, ona je čuvar praga između svjetova. Nije samo demon ili starica koja jede djecu, već graničarka između svijeta živih (Jav) i svijeta mrtvih (Nav).

Istovremeno je majka prirode, darovateljka i opaka razaračica. Dvostruka priroda. Junacima koji joj dođu u goste često postavlja teške zadatke; ako ih ispune, pomaže im i daje magične predmete, a ako ne – prijeti da će ih pojesti. Njenom liku se pripisuje i simboličko „pečenje djece“ u peći, što predstavlja obred inicijacije i ponovnog rođenja.

Mnogi istraživači vjeruju da se iza Baba Jage krije predačka boginja ili slovenska boginja sudbine i predenja poput Mokoš, jer se ona u pričama često opisuje kako prede i upravlja sudbinama. Njena kućica od kostiju i lobanja koje gore stoji na „pacovskim/ kokošijim nogama“. Sve vrijeme se kreće. Bez prozora i vrata predstavlja prelaznu kapiju u drugi svijet.

Porijeklo njenog imena je takođe zanimljivo. Riječ „baba“ označava staricu ili baku, dok je „jaga“ (ili jędza) predmet etimoloških rasprava – od slovenske riječi za zmiju do izraza koji znači „opaka“ ili „ljuta“.

Najpoznatija starica slovenske književnosti pojavljuje se u različitim ulogama – od ljubomorne svekrve do zastrašujućeg bića koje maše ljudskim lobanjama. Kao značajna pojava evropskog folklora, Baba Jaga se obično prikazuje kao stara vještica ili čudovišna žena koja lovi i jede djecu. Kroz šume u kojima djeluje, ona leti u ogromnom avanu, upravljajući tučkom (ili, prema drugim verzijama, u gvozdenom kotlu).

Baba Jaga se prikazuje u ruskoj i istočnoevropskoj umjetnosti još od 17. vijeka, dok su priče o njoj u slovensku književnost ušle u 18. vijeku. U nekim predanjima ona je predstavljena više kao ljudsko biće nego kao čudovište, ili pak kao lukava i zlonamjerna varalica, a ne kao vještica ljudožderka. Različite zemlje imaju svoje verzije bajki i narodnih priča o Baba Jagi.

Baba Jaga i njene kćeri

U jednoj posebno jezivoj i pomalo tragičnoj ruskoj verziji priče o Baba Jagi, jednom bračnom paru iz sela koji ne može da ima djecu savjetuju da prikupe po jedno jaje iz svake kuće u selu i stave ih u svoj kokošinjac. Iz svakog od 41 jajeta izleže se sin; svi, osim jednog, izrastaju u snažne i junačke mladiće. Četrdeset prvi sin je slabiji od svoje braće, ali ubrzo dokazuje svoju vrijednost kada se dogovori da svaki od njih oženi jednu od 41 kćeri Baba Jage. U noći vjenčanja otkriva se da Baba Jaga namjerava da ubije sve mladoženje svojih kćeri. Kada glas o zavjeri njihove tašte dopre do 41. sina, on upozorava svoju braću i smišlja plan kako da osujeti njenu ubilačku namjeru. Braća zamjenjuju svoju noćnu odjeću sa odjećom svojih nevjesta, pa kada se noći sluge Baba Jage ušunjaju u njihove odaje, svaki od njih ubija nevjestu umjesto mladoženje. Sljedećeg jutra, Baba Jaga se budi i zatiče glave 41 kćeri nataknute na kočeve ispred svoje kuće. Bijesna što je prevarena, ona počinje da pali selo. Sinovi uspijevaju da pobjegnu preko čarobnog mosta, ostavljajući Baba Jagu da izgori u naselju za njima.

Vasilisa Prekrasna

Jedna od najpoznatijih priča o Baba Jagi je varijacija bajke o Pepeljugi i poznata je pod nazivom „Vasilisa Prekrasna”. Ona je mlada kći jednog trgovca, čija supruga – Vasilisina majka – umire dok je ona još bila mala. Na samrti, majka daje Vasilisi čarobnu lutku koja može da oživi i pomogne joj kad god joj ona ponudi nešto za jelo.

Vasilisin otac se ponovo ženi, a njegova nova supruga ima dvije zle ćerke. Maćeha i polusestre prema Vasilisi postupaju užasno dok je otac odsutan, ali ona koristi svoju čarobnu lutku da joj pomogne oko dodatnih nametnutih poslova i kućnih obaveza. Na kraju, maćehi dosadi njena neželjena pastorka, pa joj zapovijedi da ode do kuće Baba Jage u šumi i donese vatru, jer su se sve svijeće u kući ugasile. Vasilisa kreće na put sa svojom lutkom, ali kada stigne do Baba Jagine kuće, ova je zatvara unutra i zadržava kao svoju ličnu sluškinju.

Međutim, kao i ranije, Vasilisa uz pomoć svoje čarobne lutke uspijeva da obavi svaki povjeren zadatak. Kada je Baba Jaga upita kako uspijeva da sama uradi toliko posla, Vasilisa odgovara da je to zahvaljujući blagoslovu njene pokojne majke – i ničemu drugom. Na to Baba Jaga pobjesni, izjavljujući da ne može da drži tako čestitu osobu u svom domu, te izbacuje Vasilisu napolje.

Sjetivši se maćehinog naloga, Vasilisa prilikom odlaska iz Baba Jagine bašte uzima jednu lobanju koja gori i koristi je kao fenjer da osvijetli put do kuće. Kada stigne, maćeha je užasnuta saznanjem da je Vasilisa još uvijek živa i da je preživjela susret sa Baba Jagom. Međutim, vatra u lobanji iznenada se rasplamsava, a plamenovi koji suknu iz njenih očnih duplji pretvaraju maćehu i polusestre u pepeo.

Knez Ivan

U nekim verzijama priče o Baba Jagi, ona posjeduje iste one zastrašujuće osobine kao i Gorgone iz grčke mitologije. U stanju je da ljude pretvara u kamen. Tako Ivan Devič – prijatelj zgodnog kneza Ivana – inače sin jedne sluškinje, slučajno nailazi na Baba Jagu dok jaše kroz šumu. Ona mu prilazi, čupa dlaku sa svoje glave i izaziva ga da na njoj zaveže tri čvora. On to i čini, ali kada mu Baba Jaga zatim kaže da dune u tu dlaku, Ivan i njegov konj se odmah pretvaraju u kamen. Ona ih potom usitni u svom avanu pomoću tučka i rasipa po svojoj bašti.

Nešto kasnije, sam knez Ivan jaše kroz šumu, tražeći bilo kakve tragove svog nestalog imenjaka. I on nailazi na Baba Jagu, koja ponovo čupa dlaku sa glave i izaziva ga da na njoj zaveže tri čvora. Sumnjičav prema trikovima stare vještice, Ivan se lukavo pravi nevješt i moli Baba Jagu da mu pokaže kako se ti čvorovi vezuju. Na kraju, ona postaje žrtva sopstvene zamke i pretvara se u kamen – na šta je knez ubacuje u njen sopstveni avan i prijeti da će je samljeti ukoliko ne otkrije šta je učinila sa Ivanom Devičem i ne vrati njega i njegovog konja u život.

PS: Baba Jaga i Baba Roga su srodne, ali nisu potpuno iste starice iz slovenskog folklora