Sud odlučuje u plenarnim sjednicama, sjednicama Velikog vijeća i na sjednicama Malog vijeća.
Plenarne sjednice su politički najvažnije i na njima prisustvuju sve sudije Ustavnog suda BiH, dakle petoro domaćih i troje stranaca. Na njima se odlučuje o sporovima između entiteta, entiteta i BiH, zatim o pitanjima koja Ustavnom sudu proslijedi bilo koji sud u BiH, o apelacijama ako su upućene od strane nadležnih predlagača, kada nastane problem u Domu naroda BiH…
Šta se promijenilo?
Bila je i ostala važeća odredba Pravila koja kaže da se odluke donose većinom glasova svih sudija Ustavnog suda, dakle pet od devet. To su one situacije koje smo često slušali iz usta političara u Srpskoj da su trojica stranaca i dva Bošnjaka donijeli neku odluku, često protivnu interesima RS.
Šta se promijenilo? Sud je saopštio da je brisao jedan član koji kaže da se sjednica odgađa ako joj ne prisustvuje propisan broj sudija iz oba entiteta. U članu koji je izbrisan takođe je pisalo da će se plenarna sjednica ipak održati iz drugog pokušaja, ako sudije odsustvuju „bez opravdanih razloga“, što je rastegljiv pojam.
Dakle, umjesto dva, sada imamo jedan pokušaj za plenarnu sjednicu, čime se skraćuje vrijeme i izbjegavaju beskonačna odugovlačenja.
Međutim, pitanje je da li je Ustavni sud BiH uopšte mogao da donese odluku o brisanju člana 39. Pravila jer na sjednici, kako su saopštili politički predstavnici Srpske, nije bio prisutan u ovom trenutku jedini sudija iz RS, Zlatko Knežević, koji je na bolovanju.
Budući da je u tom trenutku član 39. bio još važeći, sjednica je trebalo da bude odgođena, pa da se o izmjeni Pravila odlučuje tek na idućoj sjednici, pod uslovom da Kneževićevo odsustvo bude „neopravdano“.
Na to je ukazao i profesor ustavnog prava iz Banjaluke, Milan Blagojević, koji je stava da je Ustavni sud BiH grubo prekršio vlastita pravila.
– U članu 42 oni su sebi propisali da to odlaganje ne može trajati duže od šest mjeseci i da onda zakazuju ponovo sjednicu, pa ako opet, recimo, nema najmanje jednog sudije iz RS, a radi se o neopravdanom razlogu njegovog izostanka, tek tada mogu održati plenarnu sjednicu i tada na njoj mogu donijeti odluku o izmjenama Pravila – rekao je za ATV.
“Državni udar”
U prevodu, ništa bitno u smislu donošenja odluka u Ustavnom sudu BiH nije promijenjeno, ali je jasno da taj sud, ignorišući sudiju iz Srpske, ušao u drugi problem, a to je da je dodatno izgubio legitimitet da donosi odluke važeće za cijelu BiH. A možda čak udario i ustavne principe BiH sastavljene od predstavnika tri naroda i dva entiteta.
Da li je onda bilo razloga za burnu reakciju vlasti iz Srpske, koja je do petka u podne dala ultimatum Ustavnom sudu BiH da poništi ono što je izmijenio ili će u suprotnom biti donesen zakon o neprimjenjivanju njegovih odluka na teritoriji RS?
– Mislim da je trebalo reagovati mnogo ranije, još 2006. kada je jednu melodiju proglasio neustavnom i kada je Republiku Srpsku ostavio bez njenih obilježja. Taj sud je od tumača Ustava, redovnim preglasavanjem sudija iz RS, sebe pretvorio u ustavotvorca koji razgrađuje Dejtonski sporazum i centralizuje BiH. Posljednja odluka je, ako su je donijeli bez sudije iz RS, čist državni udar, jer je sud udario na Ustav BiH, na njegova temeljna načela konstitutivnosti naroda i entiteta – kaže za Srpskainfo članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević.
Podsjeća da u članu 1 tačka 3 Ustava BiH piše da se BiH sastoji od FBiH i Srpske, dok član 7 kaže da imenovanja u institucije BiH odražavaju sastav naroda.
– Bez jednog entiteta nema ni institucije BiH, a Ustavni sud je jedna od njenih institucija. Bez Srba u Ustavnom sudu nema ni tog suda. Rješenje je, ako imamo pameti, da insistiramo na ispunjavanju prioriteta EU za BiH, i to u paketu, a za nas glavni prioritet jeste zamjena stranih sudija domaćim – zaključuje Pandurevićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu