Takva saznanje iznio je potpredsjednik Narodne skupštine, Prijedorčanin Mirsad Duratović, na osnovu konkretnih slučajeva iz prakse.
Duratović citira pomenuti zakon koji u članovima 3. i 4. definiše pojam, oblike i lica „žrtve ratne torture“. Isti zakon, članom 16. definiše i dokaze kojima se utvrđuju činjenice da je neko lice bilo izloženo torturi, gdje je, između ostalih dokaza, navedeno da se činjenica u pretrpljenoj torturi može dokazivati i potvrdom Međunarodnog crvenog krsta.
– Odjeljenje za boračko – invalidsku zaštitu Gradske uprave Prijedor, rješavajući više zahtjeva za priznavanje statusa, donosilo je negativna rješenja, zanemarujući činjenicu da su podnosioci zahtjeva priložili potvrde Međunarodnog crvenog krsta. Samim tim bitne činjenice su nepotpuno i pogrešno utvrđene i došlo je do pogrešne primjene materijalnih propisa – kaže Duratović.
On je Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Srpske pitalo da li zaposleni Odjeljenja za boračko – invalidsku zaštitu Gradske uprave Prijedor, koji rade na rješavanju zahtjeva za priznavanje statusa žrtve ratne torture, imaju stručna znanja i osposobljenost za rješavanje ovih zahtjeva, odnosno da li ispunjavaju zakonom propisane kriterije za obavljanje poslova na kojima se nalaze.
Ministar Danijel Egić, takođe Prijedorčanin, odgovorio mu je da prijedorski službenici imaju pravo sami da procijene da li će da uvaže potvrde Međunarodnog crvenog krsta.
– Prema načelu slobodne ocjene dokaza (član 10. Zakona o opštem upravnom postupku – ZUP), ovlašćeno službeno lice koje vodi postupak po svom uvjerenju, a na osnovu savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane. Prema načelu samostalnosti u rješavanju (član 11. ZUP), organ vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno u okviru ovlašćenja utvrđenog zakonom ili drugim propisom – odgovara Egić.
Prema njegovim riječima, stranka koja smatra da je u postupku pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrijeđena pravila postupka ili pogrešno primjenjen zakon, ima mogućnost osporavanja zakonitosti rješenja pravnim lijekom odnosno žalbom, koja se izjavljuje Ministarstvu.
– Ministarstvo se ne može izjašnjavati o načinu rješavanja Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Grada Prijedor, kao nadležnog prvostepenog organa, izuzev prilikom postupanja po žalbi u drugostepenom upravnom postupku. U pogledu pitanja koja se odnose na osobe koja rade u Odjeljenju za boračko-invalidsku zaštitu, napominjemo da navedene osobe nisu u radnom odnosu u Ministarstvu, već u Gradskoj upravi Prijedor – odgovor je ministra Egića.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu