Iz našeg ugla

Tihe nesreće

Dok institucije redovno izbacuju statistike o nesrećama na radu, rijetko ko se ozbiljno zapita šta one zaista znače. Iza svake brojke krije se ljudski život.

Tihe nesreće
FOTO: SANJA KRASIĆ BOŽIĆ/RINGIER

Prema podacima Inspektorata Republike Srpske, najviše povreda na radu bilježi se u građevinarstvu, elektroprivredi i šumarstvu. I dok su prva dva sektora barem donekle pod “reflektorima javnosti”, šumarstvo itekako ostaje u sjeni. Tiho, opasno i često smrtonosno.

Rad u šumi, iako možda zvuči kao posao u prirodi i miru, u stvarnosti je sve osim toga. Šumarstvo je jedno od najopasnijih i najrizičnijih poslova. To je surov, fizički zahtijevan rad, često bez adekvatne zaštitne opreme, bez dovoljno radne snage, sa velikim rizicima.

Zamislite da svakog dana ulazite u šumu znajući da je jedan pogrešan korak ili trenutak nepažnje dovoljan da se ne vratite kući. Da radite sa dotrajalim mašinama, na nepristupačnim terenima. I sve to za platu koja jedva pokriva osnovne troškove života. Za mizeriju.

Pročitajte još

Nažalost, nesreće na radu nisu neizbježne i ne završavaju sa šumama. Na primjer, građevinarstvo je sektor koji se gradi na leđima radnika. U bukvalnom smislu. Visine, nestabilne skele, neosigurani tereni, o zaštitnoj opremi da i ne govorimo. A kad dođe do nesreće, odgovornost se uvijek prebacuje sa jedne na drugu osobu. Sve dok priča ne nestane iz medija. Zakon o zaštiti na radu postoji. Ali, nažalost, često samo na papiru.

Svaka nesreća na radu nije samo lična tragedija, to je sistemski poraz. A kada dođe do nesreće, u većini slučajeva niko ne odgovara.

Vrijeme je da se ozbiljno počne ulagati u zaštitu na radu, da se osigura kvalitetna zaštitna oprema, jer radnik nije broj. Radnik je čovjek.