Magazin

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (64): Melem za dojilje

Melem koji se preporučuje dojiljama kako bi zaštitile svoje bradavice prilikom dojenja je lanolin.

majka doji bebu
FOTO: ALEX HOFFORD/EPA

Prečišćeni lanolin se preporučuje dojiljama za njegu bradavica kako bi se spriječila povreda kože i stvaranje bolnih ragada.

U pitanju je potpuno prirodan sastojak, koji nije potrebno uklanjati sa bradavice prije dojenja. Lanolin je prirodna mast životinjskog porijekla, koja se dobija iz vune ovaca, a često završi i u ruževima i kremama za njegu lica. Ovaj sastojak štiti kožu od isušivanja, prodire u dublje slojeve kože i čini je izrazito mekanom.

Ovce su vjerovatno prva životinjska vrsta koju su ljudi pripitomili, prije 10.000 godina. Današnje ovce rezultat su viševjekovnog selektivnog uzgoja i imaju malo sličnosti sa svojim divljim precima.

ovce
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Život ovaca nije previše zabavan. Ovcama naraste mnogo više vune nego što im je potrebno za zaštitu i stoga pate za vrijeme vrućina. Paradoksalno, ovce s najviše vune, merino, uzgajaju se u najtoplijim i najsušnijim klimatskim uslovima – u Australiji. Nakon što im se odstrani vuna, ovce su istog trena izložene hladnoći i vlazi.

Od rođenja do smrti, prema ovcama se ljudi odnose okrutno, od uzgoja, šišanja, transporta i na kraju klanja. Ovce koje se uzgajaju zbog vune ne umiru od starosti. Komercijalna proizvodnja vune neizbježno je povezana s proizvodnjom mesa. Takve industrijske ovce uvijek završe na nečijem tanjiru.

Mlado janje često ne navrši ni godinu dana života prije nego ga pretvore u šnicle. Ponajčešće, janjad ne dožive šest mjeseci starosti, ili čak manje. Svake godine Australija i Novi Zeland izvoze oko 500.000 tona mesa ovaca i janjića. Oko sedam miliona živih ovaca i janjića se takođe izveze, ponajviše u zemlje Bliskog Istoka.

U mnogim dijelovima svijeta, uključujući Veliku Britaniju, ovce svojim prehrambenim navikama onemogućavaju regeneraciju šuma, pri čemu nastaju opustošena područja poput Sahare u Africi i opustošenih poljana Škotske i Velsa.

Kada se vuna odstrani s ovce (mrtve ili žive) bogata je prirodnom mašću koja se zove lanolin. Ta mast se uklanja prije prerade vune u predivo ili filc. Međutim, ona se ne baca, već se koristi kao osnova za proizvodnju kozmetike, losiona i pomada.

Lanolin je prirodna mast, koja vunu štiti, a na ljude djeluje pozitivno iz nekoliko razloga. Lanolin se vijekovima koristi u medicini, kao glavni sastojak svih antireumatskih krema, nalazi se u kozmetici, sapunima, šamponima i proizvodima za njegu beba. Glavna osobina je da ima antibakterijsko dejstvo, otporan je na viruse, bakterije, grinje, moljce i prljavštinu.

(Nastaviće se)

Raniji tekstovi:

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (51): Lijek koji produžava život

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (52): Havajsko čudo

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (53): “Konjsko kopito” za liječenje hroničnog kašlja

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (54): Medvjeđi luk

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (55): Ruzmarin

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (56): Špargla

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (57): Smola koja liječi

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (58): Anemona

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (59): Medvjeđe grožđe

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (60): Ženšen, korijen života

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (61): Ajauaska

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (62): Zašto je med energetska bomba

Magična moć minerala, biljaka i moderne medicine (63): Propolis, prirodni antibiotik

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu