Na primjer, prema procjeni banke, vještačka inteligencija bi mogla da zamijeni oko 300 miliona poslova sa punim radnim vremenom u svijetu u narednih nekoliko decenija.
U SAD i Evropi mogao bi da zamijeni oko 25% radnih zadataka. Naravno, od vještačke inteligencije se takođe očekuje da stvori brojne poslove, od kojih većinu danas ne možemo ni da zamislimo, a mogli bi da budu zanimljiviji i kreativniji od onih koje će zamijeniti.
Ekonomski rast s druge strane, prema izvještaju McKinsey Global Institute o uticaju vještačke inteligencije na svjetsku ekonomiju, vještačka inteligencija bi mogla da poveća globalni BDP za oko 26% do 2030. godine, odnosno za 22 triliona dolara, prenosi Index.
Ovom rastu najviše bi doprinijela automatizacija rada.
Opasnost od vještačke opšte inteligencije
Neki vodeći stručnjaci u svijetu vještačke inteligencije, poput oca dubokog učenja i neuronskih mreža, nobelovca Džefrija Hintona, upozorili su na opasnost vještačke inteligencije i mogućnost da se ona u dogledno vrijeme izjednači sa ljudima, tj., razvoja vještačke opšte inteligencije (AGI) koja će u svemu nadmašiti ljude, za razliku od vještačke uske inteligencije (AI), koja je već bolja od ljudi u obavljanju nekih ograničenih, specijalizovanih zadataka, kao što je igranje šaha.
Euforija oko GPT je prenaglašena
Ali postoje i ljudi koji vjeruju da je prašina podignuta oko vještačke inteligencije štetno preuveličavanje, jer su LLM samo stohastički papagaji koji su sposobni da dovršavaju rečenice i ponavljaju, odnosno reprodukuju ono što su naučili ili ono što se već nalazi u korpusu podataka sa kojima su bili obučeni.
Ovi ljudi su uvjereni da je opšta vještačka inteligencija još uvijek daleka ili čak nedostižna budućnost i da vještačka inteligencija decenijama neće ozbiljno poremetiti tržišta rada i međuljudske odnose.
Ne znamo šta se dešava u LLM Šta je istina, a ko je u pravu?
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu