Bar ovako stoji u odgovoru koji je Begiću uputio Savjet ministara BiH, a koji se nalazi u skupštinskim materijalima za treću sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja će se održati 31. januara ove godine.
Poslanik DF Zlatan Begić je, naime, u junu prošle godine uputio u parlament inicijativu u kojoj traži da Savjet ministara BiH dopuni Odluku o kriterijumima za utvrđivanje dodatka na platu na osnovu obavljanja složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama BiH, te druge akte, čime će se omogućiti dodatak na platu, odnosno potencijalno uvećanje plata zaposlenim informatičarima sa srednjom stručnom spremom.
Iz Savjeta ministara odgovaraju da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđeno pravo na dodatak na platu po osnovu posebnih uslova radnog mjesta za zaposlene s visokom školskom spremom koji imaju validne certifikate vezane za potvrdu posebne stručne osposobljenosti, a obavljaju složene informatičke-aplikacijske poslove koji se odnose na održavanje i razvoj upravljačkih aplikacija u institucijama BiH, u visini do 50 odsto osnovne plate.
U skladu sa naprijed navedenim odredbama, Savjet ministara BiH je donio odluku o kriterijumima za utvrđivanje dodatka na platu na osnovu obavljanja složenih informatičko-aplikacijskih poslova u institucijama BiH.
– Imajući u vidu da, u skladu sa navedenim odredbama, pravo na predmetni dodatak mogu ostvariti samo zaposleni s visokom školskom spremom koji imaju validne certifikate vezane za potvrdu posebne stručne osposobljenosti, a obavljaju složene informatičke-aplikacijske poslove koji se odnose na održavanje i razvoj upravljačkih aplikacija, mišljenja smo da ne postoji pravni temelj za dopunu predmetne odluke u naprijed navedenom smislu – stoji u odgovoru Savjeta ministara upućenom Begiću.
Da bi zaposleni u institucijama BiH sa srednjom stručnom spremom ostvarili pravo na predmetni dodatak, kako navode u Savjetu ministara BiH, neophodno je izvršiti izmjene i dopune odredaba Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koji regulišu navedenu oblast.
Podsjećamo, Begić je u svojoj inicijativi naveo da ukoliko se hitno ne povećaju plate informatičarima sa srednjom stručnom spremom, institucije BiH bi mogle da ostanu bez ovih radnika, čime bi se dovelo u pitanju funkcionisanje postojećih informacionih sistema.
Begićeva inicijativa se prošle godine našla i pred poslanicima u Predstavničkom domu, ali nije dobila zeleno svjetlo, jer prilikom glasanja nije dobila entitetsku većinu. On tvrdi da je povećanje plata neophodno ukoliko institucije BiH ne žele da ostanu bez informatičara.
Begić navodi da više od 10 godina u Odsjeku za informacioni sistem i komunikacije u Ministarstvu spoljnih poslova BiH, koji je najstariji informatičko-komunikacioni odsjek u institucijama BiH, informatičari sa srednjom stručnom spremom „drže čitav sistem i rade najmanje 50 odsto poslova koje trebaju da obavljaju oni sa visokom stručnom spremom“.
– Jednostavno, radi malih plata niko s visokom stručnom spremom ne želi da se prijavi na konkurse – tvrdi Begić.
On ističe da je ranije u institucijama BiH bio zaposlen veliki broj inženjera s visokom stručnom spremom, ali su vremenom dali otkaze i otišli jer su im plate bile izuzetno male.
– Aktuelno stanje je takvo da informatičari sa srednjom stručnom spremom trenutno obavljaju većinu odgovornih poslova i zadataka iz domena poslova radnika s visokom stručnom spremom, a čije izvršenje je neophodno za održavanje i funkcionisanje postojećih informacionih sistema. Iako je time došlo do višestrukog usložnjavanja posla radnika sa srednjom školom u ovoj oblasti, njihove plate u visini od 760 KM nisu povećane u skladu sa obimom i nivoom kvaliteta poslova koji su se konstantno uvećavali – navodi Begić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu