Osim malignog ponašanja režima Aljbina Kurtija prema Srbima sa Kosova i Metohije, maligne su i njegove ocjene na račun Republike Srpske – naglasila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je u obraćanju poslanicima povodom tačaka iz domena spoljne politike na koje je uložila veto nakon što je preglasana na sjednici Predsjedništva BiH u srijedu, 21. juna, od druga dva člana Predsjedništva, istakla da je ona glasala protiv prijedloga zaključka za hitno usvajanje tri sporazuma jer smatra da je destruktivan po vitalne interese Republike Srpske iz nekoliko razloga.
Prema njenim riječima, riječ je o sporazumu o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Balkanu, sporazumu o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu CEFTA sporazuma, te sporazumu o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Balkanu.
Ona je podsjetila da je Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH propisano da je Predsjedništvo nadležno za vođenje spoljne politike zemlje, da se odluke nastoje donijeti konsenzusom, te da član Predsjedništva može određenu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes za teritoriju sa koje je izabran.
Kada je riječ o ovom zaključku koji se odnosi na hitno usvajanje tri navedena sporazuma, ona je istakla da se mora imati u vidu mnogo širi kontekst.
Cvijanovićeva je podsjetila da su Berlinski proces kao regionalna inicijativa kojoj je primarni cilj povezivanje zemalja Balkana i njihova priprema za članstvo u EU, kao i sve ostale regionalne inicijative, uključujući “Otvoreni Balkan”, koncipirane na način da podrže čvršću integraciju regiona i obezbijede adekvatan okvir za lakše kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga i, time, olakšano ostvarivanje privrednih aktivnosti što bi, u konačnici, značajno doprinijelo poboljšanju političkih i bezbjednosnih prilika na Balkanu.
Ona je podsjetila da je, imajući u vidu ove ciljeve, tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara parafirao predmetne sporazume u ime BiH na samitu Berlinskog procesa koji je održan 3. novembra prošle godine u Berlinu, da bi potom oni bili upućeni u predviđenu proceduru prihvatanja i ratifikacije u nadležnim institucijama BiH.
To se, dodala je ona, dešavalo u okolnostima značajno drugačijim u odnosu na uznemirujuće scene kojima svakodnevno već sedmicama svjedočimo na prostoru Kosova i Metohije.
Ona je podsjetila da su dva od tri navedena sporazuma, i to sporazum o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora stamotologije i arhitekata u kontekstu CEFTA i sporazum o priznavanju kvalifikacija visokog obrazovanja na Balkanu – potvrđeni od Savjeta ministara 19. aprila i dostavljeni Predsjedništvu BiH u postupku ratifikacije, dok po pitanju potvrđivanja sporazuma o slobodi kretanja sa ličnim kartama nije bilo saglasnosti, a time ni u Savjetu ministara.
Uzimajući u obzir različite procesne pretpostavke koje se vežu za predmetne sporazume, a vodeći računa o regionalnom značaju dva sporazuma koji su prošli proceduru u okviru Savjeta ministara, Kabinet predsjedavajuće i srpskog člana Predsjedništva BiH na sjednici Predsjedništva od 21. juna predlagao je da se tri predmetna sporazuma razmatraju odvojeno i da se o njima izjašnjava pojedinačno, kako bi se omogućila prohodnost za one sporazume o kojima je postignuta saglasnost i koji su već prošli određenu proceduru.
Međutim, naglasila je Cvijanovićeva, takav prijedlog je odbio predlagač – bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović koji je svoj prijedlog o tri sporazuma dostavio u vidu jedinstvene tačke i zaključka, tražeći da se o njemu na taj način i izjašnjavaju članovi Predsjedništva.
Uz navedene razloge procesnog karaktera, kao jedan od ključnih materijalnih razloga neprihvatanja predloženih zaključaka za hitno i integralno usvajanje sva tri sporazuma Cvijanovićeva je navela i izrazito negativne aktivnosti koje u kontinuitetu preduzimaju privremene institucije u Prištini ne samo prema srpskom stanovništvu na sjevernom dijelu srpske pokrajine, već i prema Srbiji i Republici Srpskoj, a koje u potpunosti obezvređuju, čak i poništavaju, uvjerenje u bilo kakvu spremnost za čvršćim povezivanjem i saradnjom po pitanjima na koja se ovi sporazumi odnose.
Ona je ukazala na okolnosti nasilnog zauzimanja organa uprave u srpskim opštinama na sjeveru Kosova i Metohije, bespravnog nasilja nad srpskim stanovništvom na Kosovu i Metohiji, političkih progona i hapšenja, izrazito ugrožene bezbjednosne situacije za preostali srpski živalj na Kosovu i Metohiji, višegodišnjeg neispunjavanja ranije preuzetih obaveza, poput onih sadržanih u Briselskom, odnosno Vašingtonskom sporazumu, bespravnog blokiranja trgovinske razmjene sa Srbijom (u ranijim slučajevima i sa BiH) i kršenja bazičnih pravila CEFTA 2006 kao mreže multilateralnih regionalnih sporazuma kojima je definisan režim olakšane, liberalizovane trgovinske razmjene u regionu.
Cvijanovićeva je istakla da kao odgovoran političar iz Republike Srpske smatra da ne postoje uslovi za omogućavanje slobodnog kretanja osobama sa samoproglašenog Kosova samo na osnovu lične karte, te da privremene institucije u Prištini svojim agresivnim i bespravnim djelovanjem značajno usložnjavaju političku i bezbjednosnu situaciju u regionu i svakako ne ostavljaju utisak kredibilnog partnera koji bi svoje preuzete obaveze iz predmetnih sporazuma i izvršavao.
Ona je ukazala i na izrazito negativne stavove i istupe rukovodstva privremenih kosovskih institucija, sa Aljbinom Kurtijem na čelu, prema Republici Srpskoj koji uporno i permanentno dovode Srpsku u negativan kontekst, navodeći da je ona loš primjer institucionalizovane autonomnosti srpskog naroda na Balkanu koji se ne može koristiti kao osnova za rješavanje pitanje autonomnosti srpskog naroda na području Kosova i Metohije, kao i markiranje Republike Srpske kao centralnog poligona navodnog “ruskog uticaja” na Balkanu koji, u skladu sa takvom kvalifikacijom, mora biti uklonjen.
Ona je istakla da je Republika Srpska međunarodno priznat entitet u okviru dejtonske BiH i njeno dovođenje u ovakav politički kontekst od čelnika kosovskih privremenih institucija svakako se ne može prihvatiti kao adekvatna osnova za realizaciju bilo kakve regionalne saradnje, pa i one predviđene predmetnim sporazumima.
– Kao neko ko je na funkciju člana Predsjedništva izabran sa teritorije Republike Srpske i ko je dužan štititi interese i stavove Srpske i njenih građana u svom djelovanju u okviru Predsjedništva BiH, ne mogu ostati imuna na neravnopravnost, diskriminaciju i teror sa kojima se suočavaju naši sunarodnici na teritoriji Kosova i Metohije, na isti način kao što ne mogu ostati imuna na maliciozne istupe lidera kosovskih Albanaca po pitanju Republike Srpske – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala na to da svakodnevni hazarderski potezi političkog rukovodstva kosovskih Albanaca, koji su usmjereni prema Srbima, dovode do eskalacije, rasta netrpeljivosti i tenzija.
– Stalna hapšenja, privođenja, maltretiranja, premlaćivanja čak i nedužne srpske djece i ugnjetavanja srpskog življa imaju jasan cilj, a to je da se Srbi na Kosovu i Metohiji ostave bez identiteta, administrativne zaštite, imovine i prilike da svoju budućnost i život grade na svojim vjekovnim ognjištima sa očitom namjerom etničkog čišćenja tog prostora – naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, uporne opstrukcije uspostavljanju Zajednice srpskih opština dogovorene još prije 10 godina, uz hapšenja i maltretiranja Srba, sprečavanje kamiona sa robom iz Srbije da dođe do ugroženog srpskog stanovništva, obezvređivanje vjerskih objekata i mnogi drugi pritisci koje primjenjuju privremene institucije u Prištini protiv srpskog stanovništva – poništavaju osnovna prava na život i sigurno nisu u funkciji ostvarivanja slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala u duhu regionalne saradnje.
– U skladu sa navedenim, jasno je zašto nisam podržala sporazum o kretanju sa ličnim kartama po Republici Srpskoj ili BiH onih koji su ozbiljno ugrozili regionalnu stabilnist i bezbjednost. Naravno, pod vetom su posljedično i druga dva sporazuma s obzirom na to da ih je predlagač tj. bošnjački član Predsjedništva predložio kao jedinstvenu tačku i nije prihvatio da se tretiraju zasebno, što je moguće – naglasila je Cvijanovićeva.
Istovremeno, vodeći računa o potencijalnom značaju ovih sporazuma za pojedine kategorije građana u svim zemljama regiona, pogotovo ovih sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija i visokoškolskih diploma, ona je navela da je kao srpski član Predsjedništva BiH spremna uložiti sve institucionalne i personalne napore kako bi se proces njihovog prihvatanja, odnosno ratifikacije u odvojenoj formi realizovao u što kraćem roku.
– S druge strane, vjerujem da i narodni poslanici i građani Republike Srpske koji su nas birali na pozicije koje obavljamo, očekuju od nas da zahtijevamo potpunu stabilizaciju političkih i bezbjednosnih prilika na Kosovu i Metohiji i prestanak svakodnevnog terora koji se vrši nad srpskim stanovništvom u južnoj srpskoj pokrajini da bismo pristupili prihvatanju pogotovo onog sporazuma koji se odnosi na kretanje sa ličnim kartama – rekla je Cvijanovićeva.
Iz svega navedenog, naglasila je on, proizilazi da je zaključak za hitno usvajanje tri sporazuma, koji je usvojen bez konsenzusa na 6. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH 21. juna, veoma štetan po vitalne interese Republike Srpske, te pozvala poslanike da ovu izjavu potvrde dvotrećinskom većinom, čime osporeni zaključak Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu