Iz našeg ugla

U Šabac na vašar

Nepoznati su autori popularne starogradske pjesme „U Šabac na vašar“, ali se pouzdano zna da je prvi put na vinil ploču snimio Stanimir Petrović, 1973. godine za RTV Sarajevo.

Vladimir Đurić Đura
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Kasnije je ovu pjesmu popularisao narodni pjevač Šaban Šaulić rođen u Šapcu.

Za mnoge ljude, sinonim za ovaj grad je Malogospojinski šabački vašar. Održava se više od jednog vijeka, svake godine, 21. septembra na Mihajilovcu i praznuje pravoslavni praznik Rođenje Presvete Bogorodice.

Vašar svake godine traje od četiri do pet dana, a prethodi mu takođe čuvena manifestacija „Čivijada“, takmičenje u humoru i satiri. Vašar svake godine posjeti i do nekoliko desetina hiljada ljudi, a u ranija vremena imao i do 300.000 posjetilaca. I danas se na njemu mogu naći čuvene vašarske atrakcije, kao što su razni ringišpili, šećerne vune, alve, liciderska srca…

Posebna atrakcija su trgovci iz svih dijelova Srbije, ali i zanatlije starih zanata poput kazandžija, pintera, kovača, stolara… Zvanično, u tim danima Šabački vašar je najveća pijaca sjeverozapadne Srbije.

Pjesma „U Šabac na vašar“ zauvijek je proslavila ovu manifestaciju.

U Šabac na vašar

Hoćemo li u Šabac na vašar?

— Hoćemo! Da idemo, da se provedemo.

Hoćemo li fijaker uzeti?

— Hoćemo! Ja sam pijan, ko će me popeti.

Hoćemo li ljubit stare babe?

— Nećemo! Stare babe vire kroz tarabe.

Hoćemo li ljubit devojčice?

— Hoćemo! Devojčice, rumene ružice.