Kultura

Rok Partenon (26): Esid generacija (VIDEO)

Tehnosvijet sa kraja XX vijeka sve više i više popušta pred divljom energijom haosa.

mural sa likom Džima Morisona
FOTO: EUGENE GARCIA/EPA

Teorije haosa postaju najpomodnija građa za razmišljanje modernih naučnika i intelektualaca.

O Haosu se danas piše kao o neophodnom elementu koji će uticati na ljude bliskog budućeg svemirskog doba. Hejm, Prigorin ili Timoti Liri postali su patroni zaštitnici novih teorija divlje strane.

Koliko se Dionisu zaista može dopustiti da oblikuje našu budućnost? Ili je možda on već oblikovao, a da mi toga još nismo svjesni. Poslije Apolona i Dioniza, dolaze Faust i Pan. Faustovski princip, prema Špengleru, koji bi mogao biti pandan Apoloniskom svijetu reda, daje Tehnosvijetu oblik i učestvuje u njegovom konstruisanju. Prema postmodernom teoretičaru Arturu Krokeru i stavovima iznijetim u njegovoj Paničnoj enciklopediji, bog Pan je moderna varijanta Dionisa koji namjerava da ga razobliči i dekonstruiše Tehnosvijet, ali na krajnje zastrašujući način.  Bog Pan je volio da se druži sa Dionisovom otkačenom ekipom, ali ga niko nije volio zato što je svojim prisustvom unosio strah.

Međutim, neki pripadnici Krokerove panične civilizacije krajem šezdesetih godina prošlog vijeka kao da nisu imali strah. Oni su naprosto bili rođeni da budu divlji i da probaju sve. Percepcija njihove stvarnosti poremećena je upotrebom opijata i raznoraznih droga. Sintetička droga kakva je na primjer bila LSD, uticala je na hemijski sastav ljudskog organizma tako što je  širila granice opisanog polja realnosti.

Esid generacija je sa sobom donijela bitne novine kako na polju vizuelnih umjetnosti, tako i u poimanju opisa svijeta u kome živimo. Hakslijevi  i Lirijevi eseji o novoj percepciji putem hemijskih droga imale su snažan uticaj na mnoge umjetnike, pa čak i na umjetničke pravce u drugoj polovini dvadesetog vijeka, kakav je na primjer bio slučaj s apstraktim slikarstvom. Pokreti poput Flower Powera i New Agea su radikalno zahtijevali da svjetska zajednica  povjeruje kako se  realnost može preklopiti sa fantastikom.

Flower Power (Snaga cvijeća) medijski je termin za hipi kontrakulturu, koja je bila u zenitu krajem šezdesetih godina, i koja se lagano ugasila sa propašću velikih ultraljevičarskih studentskih demonstracija. Hipi pokret, po Toni Tornu, sažimao je u sebi Hindu ceremonijale, Prerafaelitsku estetiku i romantičarski Rusoovski kult povratka prirodi. No njegova glavna karakteristika bila je težnja ka Marksovom idealu Carstva slobode, ka džinovskoj Komuni svih nacija, rasa i vjera.

Psihodelija je bila bekgraund svih zbivanja u kasnim šezdesetim, a život u spoju sa halucinogenom hemijom bio je, prema riječima velikog gurua Timoti Lirija, način direktne komunikacije s bogovima. T. Rozak je u čuvenoj “Kontrakulturi”, možda najboljoj studiji o Flower Power generaciji, pokazao koliko je silovita divlja energija koja se oslobodila ludih šezdesetih, eksplodirajući u sfim sferama socijalnog bića čovječanstva, od seksualne revolucije do globalne multimediske svijesti. Mladi, slobodni, divlji na kapiji božanskog SVIJETA, ludi od želje za nečim “više nego ljudskim”, za spojem sa udaljenim nebeskim bićem, za zagrljajem sa velikom kolektivnom sviješću pjevali su zajedno sa rok šamanom Džimok Morisonom “Breaking’ through to the other side”.

U kult mjuziklu “Kosa”, nekoj vrsti brevijara hipi pogleda na svijet, pjevalo se o dolasku novog doba, doba Vodolije, u kome će naš svijet, postati sljedstveno svojoj horoskopskoj sudbini, otkačena mješavina najrazličitijih ideja i pravaca, doba u kome će se izgubiti sve rasne i nacionalne razlike među ljudima, doba u kome će se kulture svih naroda sjediniti u jednu opštu kulturu svijeta.

Drogirani frikovi, od L.A. do Pariza, zarasli u brade, prljave duge kose sa imidžom Isusa Hrista, iznijeli su na svojim plećima revoluciju u kolektivno nesvjesnom biću čovječanstva, definitivno misionarski proširujući percepciju velike zajednice koja se ustermila na put ka Svemirskom dobu. Džim Morison je bio jedna od takvih mesijanskih figura. Njegova divlja priroda okrenula ga je ka slavljenju Dionisa, zbog čega je prerano završio svoj život.

(Nastaviće se)

Raniji tekstovi:

Rok Partenon (11): Politički angažman Džona Lenona (VIDEO)

Rok Partenon (12): Ubistvo Lenona (VIDEO)

Rok Partenon (13): Brajan Džons i Panovo rogato nasljeđe (VIDEO)

Rok Partenon (14): Kovitlac seksa, droge i rokenrola (VIDEO)

Rok Partenon (15): Brajan u naručju vještice (VIDEO)

Rok Partenon (16): Put u Maroko (FOTO)

Rok Partenon (17): Džudžuke i bog Pan (VIDEO)

Rok Partenon (18): Brajan Džons i panična kultura

Rok Partenon (19): Lu Ridove tamne vizije (VIDEO)

Rok Partenon (20): Pjesnik bizarnog Njujorka (VIDEO)

Rok Partenon (21): Vorholova fabrika glamura (VIDEO)

Rok Partenon (22): Pop mitologija

Rok Partenon (23): Džim Morison, divlji roker (VIDEO)

Rok Partenon (24): Šetnja tamnom drugom stranom (VIDEO)

Rok Partenon (25): Morison i Arto

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije