Prošle nedjelje se pojavila vijest da će, nakon skoro 40 godina emitovanja, Muzička televizija zatvoriti sve svoje kanale širom Evrope, Australije, Brazila i drugih međunarodnih tržišta na Novu godinu. Iako ovo nije posebno iznenađujuće čuti, za one određenih godina, ovo je ipak tužan trenutak.
Kao dio napora matične kompanije Paramount Global da smanji troškove, ovi međunarodni MTV muzički kanali će prestati sa emitovanjem do 31. decembra 2025. godine: MTV Music, MTV 80-te,MTV 90-te, Club MTV i MTV Live.
U 2026. godini brend MTV će nastaviti da postoji, ali će njegova dostupnost biti značajno promijenjena. Na većini međunarodnih tržišta ostaće MTV kanal, koji će se gotovo u potpunosti fokusirati na rijaliti programe.
Zatvaranje je rezultat preusmjeravanja pažnje publike sa tradicionalne televizije na striming platforme poput YouTubea i TikToka. Za one od nas koji se sjećaju njegovog vrhunca, MTV je odigrao ključnu ulogu u pomaganju mnogima da otkriju muziku koju će kasnije voljeti.
Decenije računam po događajima. Osamdesete dobro pamtim. Decenija je startovala 1. avgusta 1981, tačno minut poslije ponoći, snimkom lansiranja Apola 11 uz tekst ”Dame i gospodo, rokenrol!” i spotom grupe Buggles ”Video je ubio radio zvijezdu”. Tako je pokrenuta Muzička televizija ili MTV! Danas, kada su i video i radio zvijezda tako dostupni putem interneta, cijela ta „lampa od video lave” izgleda zastarjelo. Ali živjeti unazad znači vratiti se u dane kada je to bila prava revolucija i kada smo prvi put progovorili: Jesi li gledao umjesto jesi li čuo muziku?
Od 1955. do 75, od Elvisa do ”Boemske rapsodije” grupe Queen, rokenrol i televizija nikada se nisu posebno slagali, ali se pojavom MTV učinilo, što reče Kit Ričards, „da su različiti svjetovi uspješno spareni”. Do MTV televizija nije imala bitan uticaj na muziku. Ali je „hermetički zavarena kapsula roka” bila medijski cunami.
Pokretanje američke, kasnije globalne, muzičke mreže izvršeno je sa 300 kablovskih operatera i svega nekoliko hiljada gledalaca, da bi već 1983. MTV imao 18.000 provajdera i 19,4 miliona pretplatnika, a kasnije cijeli celcijati svijet i prerastao u instituciju sposobnu da upravlja muzikom, šou biznisom i životnim stilom.
Prvi zemljotres osamdesetih, u danima kada je rok pamtio mnogo bolje godine, nije mogao izabrati zgodniji trenutak za dešavanje. Neko je rekao kako je MTV veći od Bitlsa, disko groznice i novog talasa – kao veliko parče hljeba. Taj radio na televiziji je mješavina dva najljepša mladalačka iskustva: slušanja muzike i gledanja televizije.
Diskografska industrija je uskliknula: to je format! Ukoliko se u njega uklopiš, pobjeđuješ. Ako te radio emituje onda će te MTV zarotirati. A, ako se to desi – prodavaćemo ploče. I svi ćemo biti zadovoljni, i bogati.
Ideja da se muzički spotovi bjesomučno emituju 24 sata svakog božjeg dana zapravo je prenošenje radio programa na televiziju, prvobitno uz pomoć 5 video džokeja i sloganima: „Više nikad nećete na isti način posmatrati muziku” i „Na kablu, stereo”.
Tamo gdje je program bio dostupan, efekat MTV bio je munjevit. Poslije nekoliko mjeseci prodavnice ploča su prodavale i onu muziku koju je radio bojkotovao.
Osamdesete su nametnule personalitet kao stvar važniju i od same muzike i doprinijele globalnoj popularnosti novih protagonista (ali i starih majstora) raznih žanrova pod uslovom da su spotovi efektni: Eurithmics, Majkl Džekson, Madona, Bili Ajdol, Duran Duran, Princ, Aha, U2, ZZ Top, Pol Makartni, Džoni Keš… Ne potcjenjujući muziku, njihov se adut krio u izuzetnim pojavnostima, videogeničnosti, koja nije značila ljepotu već nešto mnogo više.
Razbivši sistem „stritknih žanrovski određenih radio formata”, MTV će bez stida miješati raznu muziku, po kriterijumu atraktivnosti. To će nekoliko godina kasnije izazvati konkurenciju u osnivanju specijalizovanih TV programa: kantri, rep, crna muzika, metal, a uredništvo natjerati da postanu prava televizija sa emisijama, akcijama, rijalitima, svojim junacima i serijom „unplugged” koncerata.
Na šesti rođendan, 1. avgusta 87, otvoren je MTV Europa, koji će ubrzo imati više gledalaca nego u Americi. MTV imperija se raširila sa čak 16 kanala u Britaniji i 43 programa širom svijeta, uključujući MTV Adria.
Moguće da je pojavom MTV pokušana legalizacija krajnje površnog muzičkog fenomena, ali imajući prethodna iskustva sa ovdašnjom ozbiljnom vizuelizacijom muzike u opusima Jovana Ristića, Aleksandra Mandića, Borisa i Tucka i Stanka Crnobrnje, mnogo prije 1981, pripadamo generaciji koja je imala prethodno iskustvo, svoj ukus i čulo za prepoznavanje vrijednog u muzičkim spotovima.
U svakom slučaju MTV, optuživan da devalvira značaj muzike žrtvujući njen kvalitet sumnjivoj vizuelnoj estetici, omogućio nam je da vidimo i zauvijek opipamo jedno vrijeme. Sasvim dovoljno. I saznanje da je video ubio radio zvijezde, da bi Internet pokupio video dive.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.