
Istorija balkanske muzike: O jesenske duge noći (25)
Romantičnu baladu “O jesenske duge noći “ napisao je Branko Radičević. Radičević je rođen u Slavonskom Brodu 28. marta 1824. u porodici Todora i Ruže Radičević.

Romantičnu baladu “O jesenske duge noći “ napisao je Branko Radičević. Radičević je rođen u Slavonskom Brodu 28. marta 1824. u porodici Todora i Ruže Radičević.

Naš vrhunski akupunkturista Dmitar Hajder rodio se u Glamoču.

Poslije svega postoji i dalje žena koju je svaki muškarac želio, i žena kakva je svaka žena željela da bude.

U zemlji u kojoj se dan obično mjeri brojem afera, optužnica, zaduženja, političkih prepucavanja i novih razloga za zabrinutost, jedna žena podsjetila nas je kako izgleda ljudskost i pristojnost.

Pjesmu “Sinoć kad je pao mrak” snimio je na svom albumu iz 1976. godine sekstet “Skadarlija”.

Dok u opozicionim redovima mjesecima traju pregovori, odmjeravanja i nadmudrivanja oko kandidata za najvažnije funkcije, vladajuća koalicija u Republici Srpskoj tu odluku je donijela bez mnogo buke.

Ćao drugari, odlučio sam da vam priznam da se i dalje ponašam i osjećam kao štene.

Na domaćem tržištu odavno važi jedno nepisano pravilo: sve što može, a i ne mora da poskupi, poskupiće odmah.

U samo jednom danu banjalučko tužilaštvo je zbog teškog porodičnog nasilja u dva odvojena slučaja zatražilo određivanje pritvora za dvojicu nasilnika.

Jednu od najčešće izvođenih starogradskih pjesama “Ruža procvala” poznatiju po refrenu “i ona sama da ne zna mama, ružice brala draganu svom” napisao je književnik Vladimir Nikolić.

Živimo u ekonomskom fenomenu koji prkosi zakonima fizike, logike, a bogami i zdravog razuma. Taj fenomen bi se najprostije mogao opisati ovako.

Legende o Crnoj Kraljici Barbari Celjskoj, od velikog su značaja za svakoga ko proučava moderne misterije na Balkanu.

Da ga nema, Duška Antonića, valjalo bi izmisliti. To što radi drugi ne mogu, jer nisu posvećeni, nemaju živaca i niti toliko upornosti. On tri decenije osvjetljava domaću diskografiju kroz zbrajanje mišljenja svojih kolega.

Pjesmu “Sjedi Mara na kamen studencu” poznatiju kao “Maro Maro od bisera grano” napisao je Mita Popović krajem XIX veka. Rođen je u veoma siromašnoj porodici Nauma i Julijane Popović, rođene Kresojević.

Ponekad sitnice razotkriju više nego velike riječi. Jedna od tih sitnica je - posuda s vodom. Plastična, metalna, često improvizovana. Neprimjetna većini, ali presudna onima koji ne mogu tražiti čašu vode kad žeđ postane nepodnošljiva.

Godinama je deponija Uborak u Mostaru bila tempirana ekološka bomba. I onda je pukla. Tinjala je, pa se zapalila.

Postoje događaji koji zaustave svakodnevicu. Na nekoliko sedmica zaboravljamo poslovne obaveze, političke rasprave i svakodnevne brige. Takav događaj je Svjetsko prvenstvo u fudbalu.

Slavnu pjesmu “Djevojka na studencu” napisao je Branko Radičević. U svojoj lirskoj poeziji Branko Radičević je pjesnik elementarnih osjećanja, blizak animističkom i panteističkom poimanju svijeta.

Godine, odmori i ljeta prolaze, ali u medijima naslovi se ne mijenjaju. Sezonu odmora, po nekom nepisanom pravilu, obilježe teške saobraćajne nesreće, izgubljeni mladi životi, utapanja na rijekama, jezerima i bazenima.

„Nama povećanje penzija taman za kilo mesa, a kad sebi dižete plate, bude dovoljno za cijelo tele.“