Njegovi zakulisni potezi doveli su do atentata u Sarajevu, Prvog svjetskog rata, Pojave Ataturka u Turskoj i konačno do Oktobarske revolucije predvođene Lenjinom.
Rođen je 1867. kao Israilj Lazarevič Geljfland u blizini Minska. Završio je gimnaziju u Odesi, doktorirao je u Bazelu na ekonomsko-političkoj temi svjetske raspodjele rada. U Švajcarskoj se pridružuje lijevim grupacijama, a potom u Njemačkoj lijevim socijaldemokratima.
Jedan je od vođa neuspješne ruske revolucije 1905. U godinama koje slijede, druži se sa Rozom Luksemburg, Lavom Trockim sa kojim razvija teoriju permanentne svjetske revolucije, sa Klarom Cetkin.
Bio je sposoban poslovni čovjek i vrlo brzo se obogatio, trgujući oružijem i uticajem. Bio je uspješan književni agent Maksima Gorkog. Parvusa su revolucionarni saborci optužili 1907. da svom piscu nije isplatio 180.000 maraka honorara. Isključen je iz partije. Odlazi 1910. za Istanbul.
Za vrijeme Balkanskih ratova prodaje njemačko oružje Turcima, povezan je sa mladoturskim revolucionarima.
Kemal Ataturk preuzima njegov ekonomski koncept za novoosnovanu tursku Republiku. Neki istoričari smatraju da još od 1911. radi za carsku Njemačku. Godinu dana kasnije u Solunu sastaje se sa ljudima koji planiraju da ubiju Franca Ferdinanda. Bili su to pripadnici tajne lože Iluminata u kojoj je Parvus dobio svoje konspirativno ime.
Na njegov nagovor izvršeni su sinhroni atentati prvo na Raspućina u Rusiji, te malo kasnije na Ferdinanada, zbog čega je započeo Prvi svjetski rat.
Njegov interes je bio da se u jeku Prvog svjetskog rata razbije carska Rusija, kako bi na svaki način izašla iz pakta Antate sa Englezima i Francuzima. Mislio je da će oslabljena Antanta izgubiti rat od Njemačke. Godinama je finansirao i instuirao Lenjina kako da napravi veliku proletersku revoluciju u Moskvi.
Aleksandar Parvus dolazi u Švajcarsku sa planom koji je nekoliko godina ranije detaljno izložio njemačkoj ambasadi u Istanbulu, Lenjin i njegovi saradnici bi trebalo da se domognu Petrograda preko njemačke teritorije. Lenjin je na početku bio skeptičan prema Parvusu, neobično bogatom socijalisti. Ali nije imao kud. Tog 9. aprila 1917. na peronu u Cirihu našla su se 32 ruska emigranta među kojima je bio i Lenjin.
Njemački carski voz sa zakatančenim vagonom prenosio je visokoeksplozivni tovar – vođu ruske revolucije.
Parvus pokušao da Lenjina uključi među iluminate i da je doživio neuspjeh. Istina, neki pogledi Lenjina odražavaju uticaj teorije Iluminata, ali je njegov ateizam bio apsolutan.
On je bio protivnik ne samo hrišćanske religije već svih učenja povezanih sa mistikom i sakralnim ritualima.
Parvusov učenik je uspješno izveo revoluciju. Antanta je izgubila Rusku podršku, ali su Englezi i Francuzi ipak uspjeli da dobiju Prvi svjetski rat. Ruska Imperija, koja je izašla iz rata nakon Oktobarske revolucije, je izgubila veliki dio teritorije na zapadu, a na tim teritorijama stvorene su nove države: Finska, Estonija, Letonija, Litvanija i Poljska.
Parvus je stoga višestruko zanimljiva istorijska ličnost, o kojoj se često premalo zna.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.